Zašto je Hrvatska izabrana za organizaciju MARCOMET-a 2010?

MARCOMET postoji već dosta godina. U početku je redovito Italija bila domaćin godišnje konferencije, sve dok nije početkom 1998. Turska ponudila da bude domaćin. To je dovelo do uspostave ciklusa rotirajuće zemlje domaćina, što uključuje NATO-ove mediteranske nacije. Ovo je 13. sastanak otkad je sustav postao rotacijski. Nakon pristupanja u NATO, ponuda Hrvatske da se pridruži ciklusu domaćina bila je dobrodošla inicijativa.

Što organizacija MARCOMET-a 2010 znači za Hrvatsku?

MARCOMET je među najvažnijim periodičnim sastancima za pomorske zapovjednike na Sredozemlju. Ova konferencija je u konačnici proširila područje interesa te sada na njoj sudjeluju predstavnici sa svih oceana na svijetu. Biti domaćin tako važnom događaju daljnje je priznanje doprinosu koji HRM daje pomorskoj sigurnosti. To je ponovni dokaz aktivne uloge koju Hrvatska namjerava igrati unutar Saveza.

Jeste li upoznati s radom hrvatskih časnika u Napulju?

Od 2001. Hrvatska ima predstavnika pri zapovjedništvima NATO-a u Napulju. Tada je jedan časnik bio dodijeljen Stožernom elementu JFC Partnerstva za mir. Hrvatska nazočnost je u konačnici bila proširena nakon pristupanja vaše zemlje u NATO i u sklopu stalne tranzicije revidirane NATO-ove zapovjedne strukture, pa su Hrvatskoj dodijeljene stalne stožerne pozicije pri Zapovjedništvu savezničkih združenih snaga Napulj i pri Savezničkom pomorskom zapovjedništvu Napulj. Kada se završi tranzicija, imat ćemo tri hrvatska časnika i tri dočasnika koji rade pri zapovjedništvima NATO-a u Napulju. Stoga se radujem što ću uskoro moći izraziti dobrodošlicu osoblju HRM-a u mom zapovjedništvu.

Očekujete li uskoro drukčije sudjelovanje Hrvatske u radu MC Napulj, npr. u pogledu brodova?

Osim prinosa u osoblju uvjeren sam da će Hrvatska u potpunosti sudjelovati u našim pomorskim aktivnostima, što uključuje operaciju Active Endeavour, jednom kada se do kraja postignu potrebni standardi interoperabilnosti.

Kao zapovjednik MC Napulj, kako ocjenjujete sigurnosnu situaciju u Sredozemlju?

Sada se Sredozemlje može - u širem smislu - smatrati sigurnim područjem. No, sigurnost je relativan pojam, jer ovisi o stalnoj budnosti i spremnosti da se ona održava. To je posebice važno ako razmatramo asimetrične prijetnje što ih nameće terorizam, nestabilnost na Srednjem istoku i potencijalno prelijevanje kriza koje se mogu pojaviti izvan bazena. Ja sam optimist i vjerujem da ćemo nastaviti jamčiti odgovarajuću sigurnost na području Sredozemlja pod cijenu nastavka naših sigurnosnih nastojanja i s uključenjem većeg broja partnera i aktera.

Molim vas da nam iznesete svoju ocjenu operacije Active Endeavour?

Od početka operacije, 2001., nije počinjen nijedan teroristički čin na Sredozemnom moru. To je činjenica - iako nitko ne može dokazati da se zbog toga nešto neće dogoditi - i također je činjenica da nazočnost policijskih ophodnji pomaže spriječiti nezakonito ponašanje duž glavnih putova. Naša je zadaća prije svega odvratiti terorističke napade, što činimo na vrlo učinkovit način. Uistinu, tijekom godina Active Endeavour je stvorio jasnu percepciju o tome da se pomorske snage mogu pojaviti bilo kada u Sredozemlju, kako bi pratile pomorski promet i intervenirale ako to zahtijeva dodijeljena zadaća. Učinkovitost operacije je u konačnici pojačana uključenjem sve većeg broja nacija koje nisu članice NATO-a i uporabom unaprijeđene tehnologije koja dopušta da osnova našeg djelovanja bude razmjena informacija i raščlamba, a ne samo prisutnost vojnih sredstava.

Kako biste ocijenili uspjeh operacije Allied Provider?

Kao što znate, kada je NATO odlučio osigurati potporu Svjetskom programu hrane (WFP) u nastojanju da isporuči vitalna opskrbna sredstva Somaliji, morali smo uploviti u vode koje nisu ucrtane na zemljovidu, jer za takvu zadaću u NATO-u nije postojao presedan. Osobito zahvaljujući iskustvu stečenom u operaciji Active Endeavour bili smo u mogućnosti - s vrlo kratkim vremenom obavijesti - borbeno razmjestiti učinkovitu mornaričku snagu ispred Somalije. Rezultat je da nijedan WFP brod nije napadnut tijekom te prve provedene NATO-ove protupiratske zadaće i 30 000 metričkih tona humanitarne pomoći stiglo je u Somaliju. Uspjeh operacije Allied Provider također se odražava u operaciji Ocean Shield, koja je građena na tom početnom iskustvu.

Kao mornarički časnik, kako vidite budućnost mornarice u vojnim operacijama?

Globalizacija je pogodila sva područja našeg života, te utjecala na gospodarstvo kao i na sigurnost. Istodobno, tehnologija dopušta nedržavnim akterima da budu prijetnje s kojima se tradicionalna vojna snaga više ne može hvatati u koštac. Stoga postoji konvergencija čimbenika koji zagovaraju razvoj sigurnosnih sustava koji su agilni, tehnološki napredni i mogu biti preneseni daleko kao dio združenih nastojanja. To su sve značajke koje se mogu lako razviti u sklopu modernih ratnih mornarica. Ubuduće vidimo više brodova s usavršenom građom možda s uporabom robotske letjelice i modularnog sustava naoružanja. No, siguran sam da će svijetu koji je više od 70% pokriven oceanima mornarice i dalje imati odlučujuću ulogu u osiguranju zaštićenih i sigurnih pomorskih pravaca te pridonositi široj sigurnosti na moru i na obali.

Koliko vam podmorničko iskustvo pomaže u dužnosti što je sada obnašate?

Zajednica podmorničara, bolje nego mnogi drugi sektori u ratnim mornaricama, ima jak osjećaj o važnosti pojedinca za uspjeh zadaće, ali i za sigurnost svake pojedine posade. Nijedno tehnološko unapređenje ne može zamijeniti važnost rada u timu koji djeluje kao jedna osoba. Osim toga, protupodmorničko ratovanje je jedno od najsloženijih oblika pomorskog ratovanja. Podmornice su postale vrlo tihe i teško ih je otkriti. To je stvorilo povećanu potrebu vođenja trodimenzionalnih operacija (površinskih, podvodnih i zračnih) kako bi se poboljšale obrambene sposobnosti protiv podmorničke prijetnje. Svaki pojedini podmorničar stoga mora biti svjestan kompletnog, umreženog reda resursa koji se može uporabiti za sprečavanje ili usporavanje provedbe njegove zadaće. Nadam se da mi je vrijeme što sam ga proveo kao dio podmorničke zajednice pomoglo da razumijem važnost osoblja koje mi omogućuje da provodim svoju zadaću, a također da sagledavam probleme s holističkog stajališta, tj. da promatram pojedinosti u sklopu cjeline.

Hoće li se u budućnosti suradnja između talijanske i hrvatske ratne mornarice pojačati?

Trenutačno mi nije dodijeljena nijedna nacionalna dužnost u sklopu Ratne mornarice pa ne mogu govoriti u njezino ime. Ali svjestan sam da se talijanska i hrvatska ratna mornarica raduju što će postupno povećavati razinu suradnje. Mi smo razdvojeni i povezani vrlo malom vodenom površinom, Jadranskim morem, a poboljšana suradnja može nam biti samo na obostranu korist.

O sastanku MARCOMET 2010...

Možete li nam iznijeti svoje dojmove o MARCOMET-u 2010, koji je prvi put održan u Hrvatskoj?

Nisam mogao biti zadovoljniji, a mnogi od gostiju izrazili su zahvalnost zbog razine rasprava i relevantnosti pitanja, ali i zbog savršene organizacije. Prinos koji je Hrvatska ponudila bio je ključan u nastojanju da ova konferencija bude više od uspjeha: prekretnica u našem kolektivnom pristupu prema svladavanju sadašnjih i budućih pomorskih izazova. Obraćanja hrvatskog vojnog vodstva bila su priprema za našu raspravu. Vaš držav?ni tajnik Mate Raboteg jasno je sažeo važnost pomorske sigurnosti rekavši kako, "ratne mornarice u današnjim sigurnosnim izazovima postaju važan globalni pružatelj sigurnosti i učinkovit mehanizam provedbe međunarodnog zakona".

Koje su bile glavne teme o kojima se raspravljalo na sastanku?

Tema je ove godina bila "Uspostavljanje i održavanje istinski sveobuhvatnog pristupa sigurnog pomorskog okruženja". Ta je tema proizišla iz rada na nacrtu Savezničke pomorske strategije, koju Savez trenutačno razmatra. Raspravljali smo o tome sveobuhvatnom predmetu iz nekoliko kutova, u pokušaju da gradimo iz stručnog znanja i iskustva sudionika koji su došli sa svih kontinenata. Svaki dan smo određivali podteme i te teme je istraživala promišljena skupina govornika u raspravi, nakon čega je uslijedila plenarna sjednica za svaku skupinu sudionika u raspravi. Primjerice, podtema za prvi dan bila je moderan kontekst i zašto je pomorska zajednica važna za njega. Drugi dan smo raspravljali o tome kako NATO može bolje pridonijeti široj sigurnosti u pomorskoj domeni. Zadnji dan smo se usredotočili na NATO-ova unutarnja pitanja, nadograđujući ono o čemu smo prije raspravljali.

Je li rasprava bila uspješna?

Na prošlim sastancima MARCOMET-a raspravljali smo o pomorskim pitanjima u bliskoj budućnosti. Ove godine smo pokušali pogledati s one strane obzora, u vrijeme NATO-ova ponovnog ocjenjivanja strateškog okoliša. Vjerujem da su se sudionici vratili kući s boljim razumijevanjem izazova s kojima se moramo suočiti. Pomorskoj sigurnosti se više ne može pristupiti s tradicionalnim nadzorom. Prijetnje sigurnosti usađene su u globalne čimbenike kao što su gospodarstvo, prirodni i energetski resursi, klimatske promjene, oslanjanje na umreženost, kriminalne aktivnosti poput piratstva. Prinos našim raspravama što su ga dali vođe i stručnjaci koji ne pripadaju NATO-u pokazuje našu obvezu i težnju prema angažiranju drugih partnera i organizacija, kako bi se proširio djelokrug i učinkovitost zajedničkih nastojanja za osiguranje pomorske sigurnosti. To je ono što podrazumijevamo pod "sveobuhvatnim pristupom". Misli koje su ponuđene na sastanku proširile su naše pomorske perspektive i bit će dragocjene u razradi politika i koncepata.

Možete li nam iznijeti svoje dojmove o potpori zemlje domaćina HRM-a tijekom konferencije?

Već u fazi planiranja, na osnovi izvješća što sam ih primio od svoga osoblja, bio sam posve uvjeren da će ova važna konferencija biti vođena, odnosno organizirana, barem na razini prethodnih. Stvarnost je nadmašila moja očekivanja. Sigurno je bio izazov organizirati sastanak koji uključuje toliko mnogo dužnosnika iz cijeloga svijeta i mogu biti samo zahvalan Hrvatskoj ratnoj mornarici što je postavila još više standarde za MARCOMET.

Je li ovo vaš prvi posjet Hrvatskoj? Kakvi su vam dojmovi o zemlji?

Ovo je moj prvi posjet Hrvatskoj u ulozi NATO-ova zapovjednika. U prošlosti sam imao prilike nekoliko puta posjetiti vašu zemlju pa mogu vidjeti mnoge promjene. U proteklih nekoliko dana stekao sam dojam da je to nacija koju je blagoslovila majka priroda svojim ljepotama, nacija koja dinamično gradi budućnost na najboljim tradicijama prošlosti, ali sa svježim očima. Na žalost, globalno gospodarstvo ne stvara najbolje uvjete za razvoj - za sve nas - ali ono što vidim upućuje na to da vaša zemlja, uključujući vaše Oružane snage, postojano korača naprijed.