|
Zadnja promjena: 17.5.2013.
|
Welcome to Adobe GoLive 6
|
|
| NATO NOVOSTI |
Prva ovogodišnja pres-konferencija glavnog tajnika NATO-a
|
|
Na svojoj je prvoj konferenciji za novinare održanoj u ovoj godini glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen predstavio planove kojima će realizirati ciljeve zacrtane na Lisabonskom smitu, i to prije novog samita koji će se održati u proljeće 2012. Rasmussen je stoga istaknuo tri glavna prioriteta za ovu godinu, a to su održiv proces tranzicije u Afganistanu, progres na području NATO reformi te djelotvornije angažiranje Saveza s partnerima. Govoreći o Afganistanu kazao je da će se ondje već na proljeće dogoditi novi start, budući da su neke pokrajine već spremne da afganistanske snage sigurnosti u njima preuzmu vlast. Upravo zbog toga, Rasmussen je ocijenio da nadolazeća godina neće biti nimalo laka. "Nastavit ćemo prodirati u teritorije pobunjenika, pa kao odgovor možemo očekivati novo nasilje. Budućnost u Afganistanu neće odrediti pobunjenici već afganistanski narod", istaknuo je glavni tajnik.
U skladu s obvezama preuzetim na Lisabonskom samitu, dodao je da će se zauzeti za provedbu reformi, a koje se tiču agencija te vojnih i zapovjednih struktura. "Ove će reforme poboljšati naše obrambene sposobnosti i pomoći pri djelotvornijoj uporabi resursa", kazao je Rasmussen. Istaknuo je i da je postignut napredak u odnosima NATO-a i Rusije vezan uz proturaketni štit, te da će NATO proširiti svoje partnerstvo s državama i organizacijama s kojima dijeli brigu za zajedničku sigurnost, među kojima je posebno naglasio Ujedinjene narode i Europsku uniju. |
|
Savez spreman za suradnju s Rusijom o proturaketnom štitu
|
|
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen prošloga je tjedna u Bruxellesu kazao da je Sjevernoatlantski savez spreman surađivati s Rusijom u vezi proturaketnog štita, no istodobno je istaknuo potrebu neovisnosti njihovih obrambenih sustava. "Savez zagovara dva neovisna sustava, koja će ipak biti usklađena i koja će surađivati", potvrdio je na svom blogu glavni tajnik. Naime, on je, čini se, želio izložiti stajalište Zapada uoči sjednice Vijeća NATO-Rusija na razini veleposlanika i zapovjednika glavnih stožera, a koja će se krajem siječnja održati u Bruxellesu. Rasmussen je napomenuo i da se NATO-ova sigurnost temelji na kolektivnoj obrani, i to prema članku 5. Washingtonskog ugovora, kojim je 1949. utemeljen Savez. Kolektivna obrana znači da su za nju odgovorne same zemlje NATO-a, što nije slučaj s Rusijom, pa se pretpostavlja da Rusija, jaka i neovisna zemlja, želi zadržati potpuni nadzor nad svojim obrambenim sustavom. |
|
| Nordijski samit |
| Činjenica da bi uskoro neutralne zemlje Finska i Švedska ipak mogle postati dijelom NATO-a, glasno je odjeknula u ruskim medijima. Naime, prošloga je tjedna u Londonu održan nordijski samit na kojemu su lideri devet zemalja raspravljali o jačanju suradnje s posebnim naglaskom na vojnoj i političkoj organizaciji, a kojoj je neslužbeni naziv Sjeverni tj. Artički mini NATO. Na samitu su uz Veliku Britaniju sudjelovale Danska, Norveška, Finska, Island i Švedska kao i tri baltičke države. Te će zemlje svoj rad nastaviti u travnju ove godine kada će zajedno zaključiti temeljne dokumente ključne za stvaranje novog saveza. Inače, kreiranje sjevernonordijske unije zamisao je švedskog povjesničara Gunnara Wetterberga, dok je bivši ministar obrane i vanjskih poslova Norveške, Thorvald Stoltenberg u projekt uključio stvaranje miniinačice NATO-a u Skandinaviji. |
|
| Uloga Saveza u Afganistanu |
|
Uloga NATO-a u Afganistanu vezana je i uz UN-ovo zapovjedništvo i ISAF, a vođenje operacija u toj zemlji dovelo je do niza inicijativa, programa i sporazuma, a koje ne provode samo zemlje članice Saveza. Svrha je tih inicijativa i programa podupiranje snaga na terenu kao i unapređenje odnosa s vladom Islamske Republike Afganistan. Naime, na samitu koji je u Lisabonu održan prošle godine svoje dugoročne veze NATO i Afganistan zaključili su i Deklaracijom o partnerstvu. Riječ je o dokumentu koji je dao politički okvir za budućnost i pojačanu suradnju, posebice na području koje se tiče afganistanskih sigurnosnih snaga te reforme sigurnosnog sektora. Naime, svrha NATO-ISAF snaga jest sprečavanje da Afganistan opet postane utočište terorista kao i pomoć pri izgradnji sigurnih uvjeta za život Afganistanaca. Zapovjedništvo ISAF-a, NATO je preuzeo u kolovozu 2003., a od tada je proširen doseg misije koji je prvobitno bio do Kabula. Stoga je i broj ISAF-ovih snaga narastao s početnih 5 000 na više od 130 000 vojnika iz 48 zemalja, uključujući i svih 28 NATO članica. Savez je od tada radio i na poboljšanju komunikacijskih i prometnih putova na području pakistansko-afganistanske granice, a potpisani su i tranzitni sporazumi s Ruskom Federacijom.
Naime, upravo NATO i Rusija dijele zajedničke interese u stabiliziranju Afganistana te šire regije. Tako je i nakon Lisabonskog samita na tragu te suradnje postignut i dogovor prema kojem je osnovana zaklada za potporu afganistanske vojske da bi njihova zračna flota bila još uspješnija. Taj je projekt poduprla i afganistanska Vlada, snage ISAF-a kao i mjerodavne NATO agencije. Kako je izjavio glavni zapovjednik američkih snaga u Afganistanu David Petraeus, Afganistan ima potencijal postati "novi Put svile", raskrižje trgovinskih putova, posebno mineralnim bogatstvima. Projekt SILK Afganistan 8 podrazumijeva i pristup internetu putem satelita akademske zajednice na Kavkazu i središnjoj Aziji. Tako je danas putem tog projekta povezano više od 28 000 studenata i predavača s jedanaest sveučilišta. Proširenje projekta planira se i za pokrajine Baghlan, Faryab, Ghazni, Helmand, Kunduz, Paktia kao i Parwan. |
|
