PAMETNA OBRANA I PROTURAKETNI ŠTIT

Na prvom radnom sastanku čelnici NATO zemalja odobrili su paket s više od 20 multinacionalnih projekata koji će omogućiti saveznicima podjelu tereta odgovornosti za sigurnost, kao i dijeljenje benefita. U središtu će biti Pametna obrana, koja će, uz prihvatljivu cijenu, održati i povećati sposobnosti Saveza i članica. Obrambeni sustavi će bolje surađivati, stvarat će se moderne, povezane postrojbe, obučene i opremljene tako da mogu djelovati zajedno i s partnerima u bilo kojem okružju. Da bi se to postiglo, bit će organizirane nove vježbe, obuka i edukacija.

Projekt koji je privukao najviše pozornosti jest zajednički obrambeni proturaketni štit, čija je prva faza na samitu proglašena operativnom. Sustav će povezivati komponente proturaketne zaštite raznih zemalja: satelite, brodove, radare i presretače, pod NATO-ovim zapovijedanjem i nadzorom. Omogućit će Savezu da se brani od prijetnji koje bi došle izvan euroatlantskog područja. Prva faza podrazumijeva osnovnu zapovjednu i nadzornu sposobnost, koja je provjerena i instalirana u bazi u Ramsteinu u Njemačkoj. Puna operativnost predviđena je za kraj aktualne ili početak sljedećeg desetljeća. Prema Rasmussenovim riječima, sustav je "izvanredan primjer nove kulture suradnje koju zovemo Pametnom obranom."

PARTNERI I PROŠIRENJE

Suradnja s partnerima razmatrana je u dijelu samita na kojemu su sudjelovali i predstavnici 13 partnerskih nacija (Australija, Austrija, Finska, Gruzija, Japan, Jordan, Katar, Republika Koreja, Maroko, Novi Zeland, Švedska, Švicarska i Ujedinjeni Arapski Emirati). Sve su one u nedavnom razdoblju dale politički, operativni i financijski doprinos NATO-ovim operacijama, naročito u Afganistanu, Kosovu i Libiji. Na sastanku je zaključeno da bi se suradnja trebala proširiti na područja cyber-obrane i energetske sigurnosti, te da bi se partnere u većoj mjeri trebalo uključiti u zajedničku obuku i vježbe. Za situaciju u jugoistočnoj Europi najbitnija je i daljnja snažna politička i praktična potpora aspirantima na članstvo, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i Gruziji, s čijim je predstavnicima održan sastanak na razini ministara vanjskih poslova. U skladu s dosadašnjom praksom, proces pristupanja svake aspirantice promatrat će se individualno. Za Makedoniju je još prije zaključeno da je jedina prepreka članstvu spor oko imena države.

NAKON ISAF-a NOVA MISIJA

Najviše pozornosti svjetske javnosti privukao je dogovor o novom NATO-ovom strateškom planu za Afganistan, u kojem su sudjelovale i zemlje koje pridonose ISAF-u, te predstavnici Afganistana, na čelu s predsjednikom Hamidom Karzaijem.Kada krajem 2014. godine, afganistanske snage sigurnosti preuzmu punu odgovornost za svoju zemlju, bit će formirana nova NATO-ova misija."To neće biti ISAF pod drugim imenom", rekao je glavni tajnik Rasmussen opisujući misiju koja će biti fokusirana na obuku, savjetovanje i pomoć Afganistanu u financijama, opremi i raznim kapacitetima. Preliminarni model budućeg broja pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti jest 228 500, a godišnji bi proračun (naravno, promjenjiv u skladu sa sigurnosnim okolnostima) trebao biti 4,1 milijardi dolara. Udio će Afganistana u tom proračunu za početak biti 500 milijuna dolara (2015.), a punu financijsku odgovornost država bi trebala preuzeti do 2024. godine.

Sljedeći veliki korak nastupit će sredinom 2013., kada će lokalne vlasti preuzeti veći dio odgovornosti za sigurnost od ISAF-a. Saveznici će tada dati naglasak na potporu borbenim operacijama, suprotno od sadašnje uloge u kojoj vojne snage ISAF-a imaju glavnu riječ.

Hrvatsko izaslanstvo na samitu u Chicagu predvodili su predsjednik Vlade Zoran Milanović, te ministri Vesna Pusić i Ante Kotromanović.

NATO se priprema za novo vrijeme i Hrvatska sudjeluje u tom procesu, rekao je predsjednik Vlade, dodavši da Hrvatska zastupa politiku otvorenih vrata te da ćemo biti spremni pomoći i zemljama regije u približavanju NATO-u. Govoreći o Afganistanu, premijer Milanović je potvrdio da će Hrvatska također dati svoj dio doprinosa i nakon 2014., no ne u ljudstvu nego u financijskom smislu, no bit će to višestruko manje nego što je davala dosad. Manjim iznosom od otprilike pola milijuna dolara, naša će zemlja financirati reformu afganistanskih oružanih i sigurnosnih snaga, što je mnogo manje nego danas.

U povodu NATO-ova samita u Prizkerovoj vojnoj knjižnici u Chicagu, 18. je svibnja otvorena izložba fotografija "NATO Delivers: Yesterday, Today and Tomorrow" (NATO izvršava: jučer, danas i sutra). Izložbu su otvorili pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju Kolinda Grabar Kitarović i gradonačelnik Chicaga Rahm Emanuel. Izloženo je 90 fotografija s vojnim i civilno-vojnim temama, snimljenih diljem svijeta tijekom vježbi te bivših i aktualnih mirovnih, sigurnosnih i humanitarnih operacija NATO-a. Među izabranim fotografijama su i četiri iz objektiva hrvatskih fotografa. Snimljene su u Afganistanu, i prikazuju pripadnike OSRH i lokalno stanovništvo. Autori su fotograf Pixsella Željko Lukunić i fotograf MORH-ova Odjela hrvatskih vojnih glasila i izdavaštva Tomislav Brandt.