Pitanja vezana uz daljnji tijek razvoja balističke zaštite osobito su uznapredovala nakon navodno neuspješnog testiranja američkog sustava Nacionalne proturaketne obrane (National Missile Defense - NMD) u siječnju i srpnju ove godine. Tijekom tih pokusa meta interkontinentalne balističke rakete lansirana iz zrakoplovne baze Vandenberg u Kaliforniji trebala je biti srušena od strane rakete presretača lansirane s pacifičkog otoka Kwajalan Atol udaljenog nekoliko tisuća milja od Kalifornije. S obzirom da raketa presretač u oba spomenuta pokusa nije uspjela pogoditi zamišljeni cilj, većina javnosti, predvođena protivnicima razvoja američkog sustava NMD, cjelokupni je pokus proglasila potvrdom njegove neučinkovitosti i nerealnosti.

Prema njima spomenuti promašaj potvrđuje njihovu pretpostavku o inherentnoj nepredvidivosti učinkovitosti ne samo sadašnjeg već i budućeg unaprijeđenog nacionalnog protubalističkog sustava. S obzirom da je spomenuto mišljenje koje je afirmirano putem medija prihvatila većine nestručne javnosti samo djelimično točno, kao takvo zaslužuje dodatnu argumentaciju i evaluaciju. To je zbog toga što je predmetni pokus prije svega bio namijenjen za ispitivanje sustava što samo po sebi, čak i za slučaj njegova navodnog neuspjeha, podrazumijeva i korist koja nastaje i nakon njegova uvjetno rečeno negativnog ishoda. Naime, svaki se sustav u tijeku svoga razvoja ispituje i pokušava učiniti savršenijim i sofisticiranijim baš putem izvođenja pokusa, koji s obzirom da nam pružaju važne informacije na temelju kojih se sustav dalje razvija nikada nisu posve neuspješni. Baš zbog toga se takva ispitivanja i nazivaju ispitivanjima, a ne npr. demonstracijama na kojima se od sustava očekuje besprijekoran rad i učinkovitost. Zbog tih razloga, na temelju informacije o promašaju cilja od strane rakete prestretača vrlo se teško može donijeti bilo kakva posve racionalna odluka o kvaliteti cjelokupnog sustava. Slično tome i iz istih razloga, spomenuti promašaj nikako ne bi smio biti povod za donošenje sudova o kakvoći konačnog protubalističkog sustava jer je posve moguće da će baš zahvaljujući tom promašaju tehničke značajke i financijska sredstva potrebna za njegovu izgradnju biti poboljšane. Jednako tako i mišljenje kako bi nastavak na razvoju protubalističkog štita mogao ugroziti strategijski sporazum o zabrani razvoja protubalističkih raketnih sustava (Anti-Ballistic Missile Treaty - ABM) potpisanog od strane SAD i SSSR-a godine 1972. također nije u potpunosti točno. To je stoga što Rusija nije posve protivna razvoju protubalističkog sustava i stoga što je predmetni sporazum, zbog činjenice da u trenutku njegova potpisivanja uopće nije bilo jasno na što se isti odnosi, diplomatski neodređen. Kao posljedica toga sadašnja kineska i ruska protivljenja razvoju proturaketnog štita u SAD, koja imaju za cilj obustavljanje njegova daljnjeg razvoja, teško mogu biti učinkovita jer najveći dio komponenti i ispitivanje sustava SAD mogu realizirati i u sklopu komercijalnih svemirskih programa. U svjetlu toga važno je primijetiti kako glavni pravac u kojemu su usmjerena protivljenja Pekinga i Moskve nije koncentrirano i težišno usmjeren na Bijelu Kuću već disperzirano na najrazličitije medije koji zbog nedostatka vlastite analitičnosti, te postojanja interesa za stvaranjem senzacionalizma, imaju interesa afirmirati zamisao prema kojoj bi nastavak razvoja protubalističkog štita u SAD mogao ugroziti sadašnji stupanj strategijske stabilnosti i sigurnosti između Kine, Rusije i SAD.

Domet i porijeklo kineskih balističkih sustava koji se nalaze u operativnoj uporabi

Tip	Domet (km)	Podrijetlo
CSS-7	300	domaća proizvodnja
CSS-6	600	domaća proizvodnja
CSS-5	1800	domaća proizvodnja
CSS-2	2800	domaća proizvodnja
CSS-3	više od 5500	domaća proizvodnja
CSS-4	13 000	domaća proizvodnja

U svjetlu toga razvidno je kako protivnici i kritičari američkoga protubalističkog sustava težište svojeg interesa sustavno otklanjaju od mogućnost revizije i/ili nadopune američko-ruskog ABM iz godine 1972. i usmjeravaju ga u analize koje dokazuju njegovu negativnu povezanost s ostalim strategijskim sporazumima poput npr. Sporazuma o zabrani širenja nuklearnog naoružanja (NPT), sporazuma START II, sveobuhvatnog sporazma o zabrani izvođenja nuklearnih pokusa (Comprehensive Tes Ban Treaty - CTBT) i dr. uključujući i mogućnost potpisivanja sporazuma START III. U svjetlu toga sve je razvidnije monističko promišljanje predmetnog problema u kojem se mogućnost da postojanje učinkovitog protubalističkog sustava smanji atraktivnost posjedovanja i razvoja dalekometnih oružnih sustava za masovno razaranje od strane drugih velikih sila i zemalja u razvoju uopće ne razmatra ili razmatra od strane vrlo uskog kruga specijalista kojima nisu dostupni globalni mediji.