Konjanik pukovnije Royal Cravates

Ratujući diljem Europe hrvatski su laki konjanici ušli i u službu francuskog "Kralja sunca" Luja XIV. Osim ratničke vještine i slave donijeli su i maramu vezanu oko vrata, koja je ušla u europsku modu pod imenom lakih konjanika Hrvata, kao kravata

U sklopu jedinica lake konjice carske vojske Habsburgovaca Hrvata je bilo u relativno malom broju u odnosu na Mađare i Poljake. Ipak, zanimljivo je da njihovo ime od oznake za teritorijalnu i "nacionalnu" pripadnost postaje, tijekom 17. stoljeća, naziv za laku konjicu pritom istisnuvši gotovo u potpunosti naziv husar, koji se do toga i nakon toga vremena rabio. Hrvati su donijeli specifičan, dotad u Europi, praktički nepoznat način borbe. Odlikovali su je brzi i odvažni juriš u raspršenom poretku, brzo povlačenje i okupljanje, te ponovni iznenadni udar na najslabija i na najmanje očekivana mjesta u neprijateljskom poretku, iz pozadine ili s boka. U ratnoj terminologiji onoga vremena kao oznaka za ovakav način borbe uvriježio se izraz za juriš ‡ la cravatte.

Pukovnije Hrvata u francuskoj službi

Boreći se protiv hrvatskih lakih konjanika Francuzi su ubrzo uvidjeli njihovu vrijednost. Nemajući im se sami s čime suprotstaviti, željeli su privući ove konjanike na svoju stranu i ustrojiti slične jedinice vlastite lake konjice. U francuskoj vojsci naziv Cravattes (Hrvat) prvi put se spominje već 1632. godine, a vjerojatno se odnosio na manje formacije slobodnih satnija Hrvata (compagnies franches Croates). Te su satnije ustrojene od bjegunaca i prebjega, odnosno mađarskih i hrvatskih skupina konjanika koje su nakon bitke kod LŸtzena i smrti švedskog kralja Gustava Adolfa 1632. godine pustošile pogranične pokrajine Alzas i Lorenu, te Valoniju. U krajevima Valonije i Lorene godina 1636. se zbog pogoršanja nazivala "godinom Hrvata".

Osnutak i povijest pukovnije Kraljevskih Hrvata (RŽgiment Royal-Cravates)

Tijekom 1643. godine spominju se četiri pukovnije Hrvata u francuskoj službi, ali smrću kralja Luja XIII broj opada tako da se 1645. godine navode još samo dvije. Jedna od njih je bila novoosnovana pukovnija Hrvata Balthazar. Ustrojena je 13. kolovoza 1643. od ostataka nekadašnjih pukovnija Hrvata dŐEspenan, Sirot i Wurmberg. Tada se ujedno i prvi put spominje kao konjanička pukovnija "Kraljevskih Hrvata" (Royal-Cravattes). Sastojala se od šest eskadrona svrstanih u tri satnije, a bila je pod zapovjedništvom pukovnika Johanna Balthazara. On je podrijetlom bio iz Njemačke, a do 1643. kada je prešao Francuzima, borio se u švedskoj vojsci.
Pukovnija nakon ustrojavanja odlazi ratovati protiv Španjolaca u Kataloniju. Tijekom 1645. godine sudjeluje u opsadi Llorensa i Balaguera, a 1646. i 1647. godine u dvije opsade LŽride. Tijekom prve opsade LŽride osobito se istaknula razbivši osam eskadrona španjolske konjice.
Pukovnija Balthazar je s vremenom svedena na jačinu jedne satnije, koja je vjerojatno već od 1659. služila kao garda vojvode od Lorraine. Satniju je ponovno u bojnu službu uveo Luj XIV. kad je 1663. godine osobno sudjelovao u opsadi Marsale. Na kraju prema raznim elementima tradicije, koje je teško negirati, ova postrojba je 1664. godine kao dio korpusa od 6000 vojnika pod zapovjedništvom grofa Colignya i vojvode od Lorraine poslana u pomoć Ugarskoj. Nakon povratka unovačeni su novi konjanici i 20. svibnja 1667. pukovnija je proglašena kraljevskom, odnosno 8. pukovnijom kraljevskih Hrvata (RŽgiment Royal des Cravates).