Piše Tomislav LONČAR
Analiza kriznih žarišta
Mogući rasplet sukoba u Afganistanu


Foto: JIR

Strane u sukobu: Izbjeglička vlada predsjednika Burhanuddina Rabbanija, koju kao legitimnu priznaju sve velike sile i na terenu podržavaju vojne snage Sjeverne alijanse pod zapovjedništvom legendarnog mudžahedina Ahmeda Shaha Massouda s jedne strane, te talibanska vlada u Kabulu, koju priznaju Pakistan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati s druge strane.

Predmet sukoba: Ostvarenje pune političke i vojne kontrole nad Afganistanom.

Vojne snage: Vojne snage Sjeverne alijanse imaju između deset i petnaest tisuća vojnika opremljenih lako prenosivim osobnim naoružanjem, minsko-eksplozivnim sredstvima, topništvom, tenkovima, oklopno-mehaniziranim vozilima, te transportnim helikopterima i zrakoplovima koje povremeno iznajmljuju od Rusije. Talibanske snage imaju više od šesdeset tisuća vojnika opremljenih lako prenosivim osobnim naoružanjem, topništvom, minsko-eksplozivnim sredstvima, tenkovima, oklopno-mehaniziranim vozilima, protuzrakoplovnim raketama, raketnim sustavima zemlja-zemlja, te transportnim helikopterima i zrakoplovima nekadašnje sovjetske proizvodnje.
Stanje sukoba: Premda se činilo kako će nakon ovogodišnjih ljetnih talibanskih vojnih uspjeha okrunjenih osvajanjem Ishkamisha i Tolquana rat u Afganistanu ući u svoju završnu fazu, uplitanje velikih sila i dolazak zime onemogućili su ostvarenje konačne talibanske pobjede u ovoj godini. Trenutačno zatišje, koje je velikim dijelom uvjetovano nepovoljnim vremenskim prilikama, obje sukobljene strane koriste za prikupljanje novih saveznika. Za talibansku vladu koju većina međunarodnih čimbenika ne priznaje i koja jedinu ozbiljnu potporu dobiva iz Pakistana novi uspjesi na bojnom polju otvorili su nove diplomatske mogućnosti. Brojni diplomatski susreti između talibanske vlasti, različitih predstavnika i posebnih izaslanika velikih sila potvrđuju kako konačno rješenje afganistanskog građanskog rata možda i nije tako daleko. Ključnu naznaku takvih mogućnosti predstavlja intenziviranje kontakata između Kabula i Pariza koje je uslijedilo nakon rujanskih razgovora talibanskog izaslanstva s predstavnicima francuskog ministarstva vanjskih poslova u Parizu.