|
Zadnja promjena: 17.5.2013.
|
Pišu mr. sc. Ante VUČEMILOVIĆ (Hrvatsko vojno učilište ŇPetar ZrinskiÓ), prof. dr. sc. Vladimir DELIĆ (Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zavod za molekularnu biologiju, Zagreb)
 |
|
|
Golemi problem nakon ratova i ratnih razaranja diljem svijeta jesu zaostale mine i ostala neeksplodirana sredstva koja godinama predstavljaju opasnost za ljude i imovinu. Računa se da u svijetu postoji 100 milijuna mina rasijanih u različitim dijelovima svijeta koje odnose 26.000 žrtava tijekom godine. Republika Hrvatska je zbog Domovinskog rata zemlja koja pripada skupini država s velikom površinom za koju se sumnja da je pod minskoeksplozivnim sredstvima. Ta površina prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje iznosi oko 4500 km2 ili približno 10% državnog teritorija (slika 1) (Bajić, 2000). Pritom se prosuđuje da je oko 500 km2 izravno zagađeno minama, a oko 4000 km2 nalazilo se s jedne i druge strane bojišnice te je također područje na kojem se nalaze mine i neeksplodirana ubojna sredstva. Zbog takve situacije, potrebno je imati stručno osoblje i djelotvorne načine za otkrivanje mina te njihovo sigurno uklanjanje iz okoliša. Takve tehnike naravno moraju biti sigurne za ljude, jeftine i raspoložive tvrtkama za razminiranje.
U svijetu se svakodnevno iznalaze novi načini rješavanja tog problema te se usavršavaju s jedne strane (a) metode za otkrivanje mina i drugi (b) načini i sredstva za njihovo sigurno uklanjanje iz okoliša (Mikulić, 1999). Postoje brojni načini za otkrivanja mina odnosno neeksplodiranih sredstava. Dosadašnje metode otkrivanja zasnivaju se uglavnom na: fizikalnim metodama kao što su elektromagnetska indukcija, tehnici infracrvenog zračenja, radarskoj tehnici, akustičnoj tehnici i sl. Biološke metode zasnivaju se na korištenju osjetila pasa (ili svinja) na kemijske podražaje parama eksploziva. Jedna od metoda koja bi mogla pomoći u otkrivanju mina i neeksplodiranih sredstava u tlu zasniva se na spoznajama iz molekularne biologije mikroorganizama i nekih svojstava drugih viših organizama tj. mogućnostima koje pruža rekombinantna DNA tehnologija ili genetičko inženjerstvo.
Više o ovoj temi možete pročitati u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene