|
|
|

ŇČelična zavjesa je palaÓ. Radost zbog pada Berlinskog zida i rušenja ideoloških barijera Istok-Zapad. U tom trenutku se još nije ni naslućivalo koji će sigurnosni izazovi uslijediti
|
U nizu članaka autori pukovnici Dario Matika, Zvonko Orehovec i drugi autori dati će prikaz pojavnih oblika nekonvencionalnog rata i njegovih temeljnih značajki, pri čemu polaze od teze da u suvremenom svijetu sukobi sve više poprimaju nekonvencionalne oblike, dok je konvencionalni rat sve rjeđa pojava. Kako je nekonvencionalni rat bitno različit od konvencionalnog, potrebno je prilagoditi obrambeni sustav, a posebno prikupljanje, analizu i distribuciju informacija novim zahtjevima u svrhu optimalnog odgovora na nove izazove i nesigurnosti današnjice. Ovaj članak predstavlja uvod u navedeno područje
Rođen 22. listopada 1961. u Puli. Završio vojnu gimnaziju i Mornaričku vojnu akademiju (tehnički smjer). Do 1992. godine radi u Brodarskom institutu u Zagrebu, a zatim u Ministarstvu obrane RH. Magistrirao vojno-tehničke znanosti i doktorirao iz područja automatskog upravljanja procesima (elektrotehnika). Izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Tehničkom fakultetu u Rijeci. Završio Vojno-diplomatsku školu i školu Peacekeeping Operations u Beču. Član je i Upravnog vijeća Instituta "Ruđer Bošković" i predaje u Ratnoj školi OS RH "Ban Josip Jelačić". Autor je niza znanstvenih i stručnih članaka. |
Današnjicu u kojoj živimo najčešće opisujemo kao informacijsko doba, naglašavajući tako značenje informacije kao spoznaje koja nam daje prednost, koja ima utjecaj na učinak. Stogaje znanje kako u danoj situaciji najbolje iskoristiti informaciju koja je trenutno na raspolaganju čimbenik koji donosi prednost, a često i prevlast.
No, tu postoje i opasnosti, posebice kad su takve informacije od značenja za nacionalnu sigurnost. Prva opasnost je da se ne prepozna dospjela informacija, da se ona ignorira, odbaci, ili se o njoj ne izvijesti (tzv. pogreška I. vrste). Druga opasnost je da se informacija ne dostavi odredištu, pa kao takva ne donosi nikakvu korist bez obzira na veliku sadržajnu vrijednost, jer se ne nalazi u rukama korisnika (tzv. pogreška II. vrste). Treća opasnost je da se informacija ne dostavi na vrijeme, pa postane zakašnjela, a time u velikom broju slučajeva neuporabljiva (tzv. pogreška III. vrste).
Ako se navedenim mogućim pogreškama pridoda i opasnost da se neprimjerenim postupcima informacija dostavi neovlaštenom korisniku ili protivniku, onda je sasvim jasno da je pravodobna i sigurna razmjena informacija, uz znanje kako je najbolje iskoristiti, od presudne važnosti za postizanje uspjeha.
|
|