|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše pukovnik doc. dr. sc. Dario MATIKA, načelnik Obavještajne službe
Izazovi i nesigurnosti današnjice
 |
|
|
Republika Hrvatska izgrađuje vlastiti obrambeni sustav koji će biti sposoban djelovati u euroatlantskim sigurnosnim i obrambenim asocijacijama, ali biti sposoban i obraniti državu, očuvati sigurnost i stvoriti uvjete za napredak ukupne društvene zajednice. Odlukom za ulazak u euroatlantske sigurnosne i obrambene asocijacije Republika Hrvatska obvezala se da će kao članica preuzeti suodgovornost za očuvanje mira i sigurnosti u svojem regionalnom, ali isto tako i u globalnom okruženju razmjerno svojoj ukupnoj gospodarskoj, financijskoj i obrambenoj sposobnosti. Za Republiku Hrvatsku posebno značenje ima članstvo u programu Partnerstvo za mir, kao i mogućnost sudjelovanja u operacijama potpore miru. Takvim oblicima sudjelovanja pojačava vlastitu sigurnost, ali se uspješno približava i primitku u NATO savez i EU. Kolektivna obrana demokratskih vrijednosti koju nudi članstvo u NATO savezu sigurno će pridonijeti i zaštiti nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske4.
Bez obzira na spomenutu činjenicu, obrambeni sustav Republike Hrvatske, a u tom sklopu Ministarstvo obrane i Oružane snage RH, moraju se pripremiti za nove izazove i nesigurnosti koje donosi 21. stoljeće. Netradicionalne prijetnje, lokalni i subregionalni sukobi, etničke i vjerske razlike, gospodarske, kulturne, tehnološke i socijalne razlike, organizirani kriminal, zloporaba droga, nezakonita trgovina oružjem, mnoštvo izbjeglih ljudi koji traže novo prebivalište i slične prijetnje predstavljaju moguću ugrozu nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Jugoistok Europe, a i svijet u cjelini, suočava se ne samo s prijetnjama vojne naravi, već s vrlo širokim spektrom različitih vrsta prijetnji nekonvencionalne i netradicionalne naravi. Činjenica koju ne smijemo zanemariti je da danas trinaest država u svijetu posjeduje biološko oružje, šesnaest država posjeduje kemijsko oružje, dvanaest ih posjeduje nuklearno oružje, a balističke rakete kao nositelj takvog oružja nalaze se u naoružanju dvadeset i osam zemalja svijeta. Nažalost, takva sredstva nalaze se i u rukama terorističkih organizacija koje su znale iskoristiti sve blagodati informacijskog doba.
Nove prijetnje svjetskoj i regionalnoj sigurnosti su stoga zasigurno biološko, kemijsko i nuklearno oružje, terorizam i informacijski rat, i zato je opravdano zapitati se: kojim sposobnostima mora raspolagati Ministarstvo obrane RH i njezine oružane snage, a u tom sklopu i njezin obavještajno-sigurnosni sustav, kako bi se uspješno suprotstavili spomenutim prijetnjama? Odgovor na to pitanje nije nimalo lagan i njegovo iznalaženje zahtijevat će velik napor i politike i struke, jer ministarstvo obrane i oružane snage koje na početku 21. stoljeća ne prepoznaju nove oblike i metode ratovanja, kao i širok spektar nekonvencionalnih i netradicionalnih čimbenika koji na njih utječu potrošit će velike financijske, materijalne i kadrovske resurse u izgradnju obrambenog sustava koji će svojom učinkovitošću i cijenom odgovarati francuskoj Maginot liniji na početku II. svjetskog rata.
Napomene:
1 Jednom kad se ratni stroj pokrene, teško ga je nadzirati. Komunikacija se komplivira, a u opasnosti je i vlastiti sustav koji neminovno mora doživjeti gubitke. Zato je kod stratega prisutan stav o potrebi rata preko "treće strane", tzv. posredni rat, odnosno ako je već ratni stroj pokrenut da se kraj rata ne odlučuje u nekoliko velikih bitaka, već se kraj traži i postiže u velikom broju malih operacija koje iscrpljuju protivnika i njegovu političku i vojnu volju da napada ili da se obrani.
2 Potpuno je jasno da mediji mogu manipulirati javnošću, zaobilaziti teme ili ih komentirati po vlastitom izboru bez obzira na javno mnijenje. I mediji mogu kao i vlasti skrenuti pozornost javnosti na svoju listu važnih pitanja. Malo tko može sa sigurnošću tvrditi da mediji uvijek odgovorno ispunjavaju svoju zadaću, da novinari, dopisnici ili televizijski izvjestitelji uvijek teže potpunoj objektivnosti. Vijesti nužno prolaze kroz filter svih predrasuda i osjetljivosti pojedinaca (urednika ili vlasnika), novinskih ili televizijskih kuća za koje rade, raznih lobija (vladinih ili nevladinih) i sl. No, mediji nisu korisni i pouzdani zbog svoje dobre naravi, već zbog velike raznolikosti u traganju za istinom i prigode da se do istine dođe, ma kakva ona bila.
3 "Tehnološki bum" (u području elektronike, biologije, kemije, genetike, nuklearne energetike i sl.) uzrok je, a ne posljedica gotovo svih oblika nekonvencionalnog rata - tehnologija je danas nova dimenzija rata (o čemu će biti više riječi u sljedećim člancima, a u ovome se više ističe uloga medija)
4 Članstvo u euroatlantskim obrambeno-sigurnosnim asocijacijama (savezima) nosi sa sobom pored gore navedenih prednosti i niz obveza (integracija, opremanje, ustroj, razvoj, interoperabilnost, doktrina, koordinirano vođenje operacija i slično) u ostvarenje kojih ukupna zajednica (civilno društvo) mora uložiti veliki napor (politički, financijski, kadrovski, gospodarski, informacijski, znanstveni, tehnološki i sl.), ali i prenijeti na njih dio svoje samostalnosti.
|
|
||
 |
stranica 5/5
|
|
|
|
||
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene