|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše pukovnik Zvonko OREHOVEC
Tema broja
Ratovi 21. stoljeća
 |
|
|
Što su to "Maginot" linije danas? To su obrambeni štitovi, brigade, korpusi i armije, to su rakete i avioni, današnje strategije i doktrine temeljene na konvencionalnom ratovanju odvraćanja i odmazde.
Jesu li su one danas potrebne? Da! Hitler je morao uložiti napor i umijeće da je zaobiđe, a to moraju raditi i svi oni koji se danas koriste nekonvencionalnim oblicima ratovanja.
Jesu li su i dovoljne? Ne! Dokazao je to i Hitler, dokazali su to i svi ratovi koji su se vodili unatrag 10 - 15 godina, a najviše posljednji teroristički napad na SAD.
Kako se zaobilaze današnje "Maginot" linije? Nekonvencionalnim oblicima ratovanja: terorizmom, informatičkim, informacijskim, ekonomskim, psiholo- škim oblicima ratovanja, sukobima niskog intenziteta. Pri tome je bitno shvatiti sljedeće:
Ľ Siromašni i vojno-ekonomski podređeni uglavnom rabe terorizam uz svekoliku pomoć današnjeg tehnološkog napretka koristeći se slabostima žrtve (u SAD-u su to bile slabosti u obavještajno-sigurnosnom sustavu i vlastiti zrakoplovi, kao što bi moglo biti i vlastito NKB oružje, vlastite kemijske tvornice, uvoz stoke zaražene, ili zarazom u vlastitoj državi, bolestima koje pretpostavljaju karantenu i/ili uništenje stočnog fonda, ljudskim zarazama i sl.)
Ľ Bogati i nadmoćni se koriste nadmoću svoje ekonomije, informatike, informacijskog sustava, vojne tehnike, međunarodnim pravom kao tekovinama 20. stoljeća i kao sredstvima produžene ruke politike koristeći ih, kad je god to potrebno i preko specijalnih oblika ratovanja (ekonomski, informacijski, informatički...). Na kraju, ako je to potrebno, uporabi se i nadmoćno oružje, sa distance, da se spriječe vlastiti gubici, ili pak se uporabe međunarodne snage koje "peace keeping" i "peacemaking" metodama nametnu politička rješenja nadmoćnih.
Posebno pitanje današnjice je što je to nuklearno, kemijsko i biološko oružje u 21. stoljeću?
Mnogi su vojni "stručnjaci" skloni mišljenju da je NKB oružje, zbog niza potpisanih ugovora, sporazuma, konvencija i protokola, stvar prošlosti i da se zbog toga ne treba trošiti na opremanje i pripremu za obranu od njih. Zabluda je fatalna iz nekoliko sljedećih činjenica:
- Britanski je politički analitičar Colin Grey svojedobno izjavio: "Kontrola naoružanja je potrebna samo onda kad nije moguća i moguća je samo onda kad nije potrebna." To je i danas žalosna činjenica jer i danas 13 država u svijetu posjeduje biološko oružje, 16 država posjeduje kemijsko oružje, 12 država posjeduje nuklearno oružje, a balističke rakete kao mogući nositelji takvog oružja nalaze se u naoružanju 28 zemalja svijeta. Za biološko i nuklearno se oružje uopće ni ne nadzire početak uništavanja, a uz najbolju namjeru kemijsko bi se oružje moglo uništiti za 15-ak godina;
- Razvoj znanosti i tehnološki razvoj, a posebice razvoj informatike omogućio je globalizaciju znanja i njegovu razmjenu tako da znanje i tehnologiju, pogotovo za biološko i kemijsko oružje posjeduje ili može posjedovati, osim 13 navedenih, još 50-ak država;
- Globalna ekonomska kriza, a posebice kriza u Euroaziji, Aziji i Bliskom istoku stvorila je armiju nezaposlenih znanstvenika od kojih su mnogi iz vojnih laboratorija i instituta. ( U institutu "Vector" bivšeg SSSR-a radilo je na projektu biološkog oružja preko 18 000 znanstvenika i ostalih djelatnika. Danas ih u tom institutu radi 7 000, dok je ostalih 11 000 bez posla po svim republikama bivšeg SSSR-a. pa i u muslimanskim državama.);
- Najžalosnija je činjenica da današnja vlastita kemijska, petrokemijska, naftna, farmaceutska i bioprehrambena industrija, kao i nuklearne centrale i instituti mogu postati kemijsko, biološko i nuklearno oružje neprijatelja i terorista o čemu su upravo prvi upozorili hrvatski vojni stručnjaci (svjetski simpoziji i kongresi 1998. i 2001. god. u Dubrovniku u organizaciji MORH-a i suradnih ministarstava);
- U eri svjetske globalizacije nepotrebno je i opasno pokretati otvoreni konvencionalni vojni sukob za ostvarenje nekih svojih ciljeva. Puno je efikasnije državu žrtvu oslabiti specijalnim oblicima ratovanja i to tzv. "tihim" djelovanjem (bez pompe i otkrivanja da agresija uopće postoji), koristeći se slabostima države (političko nejedinstvo, socijalni problemi, ekonomski problemi, postojanje žarišta poznatih - endemskih bolesti stočnog fonda i ljudi, tehnički i sigurnosno zao- stali kemijski, farmaceutski, naftni i sl. pogoni koji u procesu proizvodnje rabe toksične kemikalije i sl.) zbog čega se nikad ne zna sa sigurnošću je li to čin agresije ili vlastiti propust. Ciljevi su pri tome oni koji će izazvati najveću štetu, bilo političku, ekonomsku, vojno - sigurnosnu i druge. Za sve to nije potrebno NKB oružje, dovoljno su vlastite slabosti i slabosti, posebice u obavještajno-sigurnosnom sustavu.
Jesu li današnji obrambeno - sigurnosni sustavi opremljeni i osposobljeni za ovaj i ovakav oblik ugroze i jesu li današnje oružane snage opremljene i osposobljene za nekonvencionalna i netradicionalna angažiranja?
Gdje se u tome pronalazi Republika Hrvatska? Kao pobjednica u Domovinskom ratu Hrvatska spada u nadmoćne vojne sile u svojoj okolini i među neprijateljima iz prethodnog rata. Zbog navedenog mora računati na mogućnost da se brani od specijalnih oblika ratovanja (ekonomski, psihološki), a posebice od onog prikrivenog ili, kako ga struka zove "tihog djelovanja".
Također, Republika Hrvatska je i inferiorna država s obzirom na države Zapadne Europe i članice NATO-a. Kao država članica PfP-a i niza međunarodnih ugovora odrekla se djela svojeg suvereniteta čime, u slučaju krize, mora računati na uplitanje EU-a i UN-a u unutrašnje probleme i probleme regije. Zbog toga može biti predmet djelovanja specijalnih oblika pritisaka posebice ekonomskog, informacijskog i psihološkog. Ukoliko pak dođe do vojne krize, djelovanje će joj biti ograničeno nizom međunarodnih ugovora, a mir će nadzirati, pa čak i nametati međunarodne snage - "prijateljske države", članice Partnerstva za mir, dok će vlastita vojska biti u vojarnama. Sjetimo se samo primjera Makedonije.
Jesmo li smo spremni na takve oblike ratovanja?
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene