Zadnja promjena: 11.5.2012.

Piše Antonio PRLENDA
Tema broja
Mudžahedini u BiH: žrtve predrasuda ili realna prijetnja?


Tema broja

Novo lice terorizma
Samoubilački terorizam - World Trade Centar kao prekretnica
Ratovi 21 stoljeća
Terorizam - napad na duh
Novo poglavlje stare pripovjetke
Ulazak u doba velike koalicije
Povratak izvornim vrijednostima UN-a
Mudžahedini u BiH: žrtve predrasuda ili realna prijetnja
Domovina rata

Analiza kriznih žarišta
Opasnosti od terorizma u EU
U žarištu
Armensko-azerbajdžanski sukob i deblokada kaspijskih nalazišta
Reagiranja
Može li Hrvatska postati poligon za apokaliptične genetičke eksperimente
Francuski samovozni top 155 mm AUF2
Talijanska iskustva u operaciji Allied Force
Strojnice i topovi Rusije
Kako se suprostaviti torpedu, opasnoj ugrozi površinskih brodova
Bojni brodovi klase Bismarck (III. dio)
Operacija Barbarossa (IV. dio)
Njemački udar
Šibenski samostrijelac Mihovil iz Tarvizija



Foto: Oslobođenje
Mudžahedini dok su živjeli u selu Bočinja

Međunarodne organizacije su relativno ranjive u BiH, ali prisutnost kvalitetno opremljenih vojnih i obavještajnih snaga, predvođenih NATO-om, može značiti i da se ovoj prijetnji može učinkovito suprotstaviti

Spominjanje Bosne i Hercegovine kao potencijalnog utočišta za sljedbenike i pripadnike terorističke organizacije Al-QaŐeda Osame bin Ladena posljedica je nedovoljno razborite politike prethodne vlasti u Sarajevu, koja je još iz vremena rata gajila nedostatno selektivne odnose s vladama pojedinih islamskih zemalja.
Vrlo kompliciranog i nepraktičnog državnog ustroja, koji se sastoji od dva entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske, od kojih svaki ima svoju vojsku i policiju, Bosna i Hercegovina šest godina nakon rata predstavlja zemlju čija bi budućnost bez prisutnosti međunarodne zajednice i NATO-ovih oružanih snaga i dalje bila upitna. U takvim okolnostima lako je uprijeti prstom u BiH kao potencijalni izvor prijetnji za europsku sigurnost. Ali, je li činjenica da je u BiH danas znatan broj arapskih humanitaraca, poslovnih ljudi i bivših mudžahedina ŇAllahovih ratnika" sama po sebi dostatna za nepovjerenje koje se u pojedinim medijima osjeti prema ovom hrvatskom susjedu?
Kako su došli u BiH
Mudžahedini koji su nakon otpočinjanja srpske agresije došli u BiH nisu se često svojom voljom pojavljivali u javnosti. O razlozima dolaska i životnim ciljevima rijetko su govorili i novinarima svoje vjere. Usprkos tome u medijima se mnogo pisalo o njima, često s informacijama iz ne baš pouzdanih izvora. Ovo je zbir nekih informacija iz javnih izvora, većinom iz BiH.
Danas se smatra da su se na strani tadašnje Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao vladinih snaga s bošnjačko-muslimanskom većinom, borili i dragovoljci iz brojnih islamskih zemalja, poput Saudijske Arabije, Pakistana, Turske, Alžira, Afganistana, Egipta, Irana, Sudana, Sirije... Većinom se radilo o vjerskim borcima - mudžahedinima. Njih je na vrhuncu rata u BiH, početkom 1995. bilo nekoliko tisuća.
Opravdanost novačenja tolikog broja vjerskih ratnika može biti upitna kad se ima u vidu da Armiji RBiH nije nedostajalo ljudstva. U uvjetima nepravednog embarga na naoružavanje, pojedine islamske zemlje uspjele su materijalno pomoći slabo naoružanu Armiju RBiH. Moguće je da je želja nekih od tih zemalja bila da na ovo europsko područje prošire svoje utjecaj i dolaskom samih za borbu spremnih dragovoljaca. Tadašnja vlast, s Alijom Izetbegovićem na čelu, očito nije imala ništa protiv dobrih odnosa s islamskim zemljama, pa čak i s onim najekstremnijima.
Prvi dokazi o prisutnosti mudžahedina u Bosni registrirani su u lipnju 1992. na području Viteza, kad je jednu skupinu zarobio tamošnji HVO. Drugi je slučaj zabilježen početkom listopada iste godine kod Maglaja. Prema knjizi ŇPsi rata na Balkanu" Dragana Džamića, središta za obuku i boravak mudžahedina sagrađeni su u selu Arnauti, šest kilometara od Zenice prema Kaknju, u bivšem omladinskom selu Nemila, u odmaralištu zeničke željezare Bistričak, u školi u Stranjenima, Crkvici i selu Kasapović. Sve više su primjećivani u Zenici, Tuzli, Cazinskoj krajini, kod sela Gornja Koprivna i Zlopoljac, u okolici Tešnja i Breze. Početkom rujna 1992. u Bosnu je stiglo oko 250 Ňsvetih ratnika" iz Turske, Irana, Bahreina i Katara. Različiti izvori upućuju da su tada, i sljedećih godina, dolazili uz posredovanje glavnog logističara Armije RBiH Muhameda Čengića, koji se nalazio u inozemstvu.
Mudžahedini su bili raspoređivani u najfanatičnijim postrojbama, koje su se nazivale i Muslimanskim obrambenim snagama (MOS), gdje su im povjeravana mjesta instruktora, zapovjednika i vjerskih povjerenika. Kad nisu ratovali, radili su na širenju islama među lokalnim stanovništvom, striktnom poštivanju njegovih pravila i izvornom tumačenju KurŐana. Osim Mudžahedina iz islamskih, ali i nekh europskih zemalja, te postrojbe popunjavane su i domaćim muslimanima koji su postali mudžahedini, pošto su prethodno prošli odgovarajuću vjersku obuku.

Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika


12.11.2001
RAZGOVOR
Turski ministar obrane
SABAHATTIN CAKMAKOGLU
Prihvaćen Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
Novi radari Peregrine motrit će hrvatsko more
Rat u Afganistanu
Na pragu velike ofenzive





Linkovi
Allgemeine shweizerische militärzeitschrift (Švicarska)
Armáda (Slovačka)
Magazyn wojsk lotniczych i obrony powietrznej (Poljska)
Hungarian defence mirror (Mađarska)
Österreichischen Militärischen Zeitschrift (Austrija)
Forsvarets forum (Norveška)
Revija Slovenska vojska (Slovenija)
Jane's defence


Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene