|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Pišu Mladen TRLEK, Tomislav FILJAK
Tema broja
Terorizam - napad na duh
 |
|
|
Teškoće u definiranju pojma terorizma, promatrano iz povijesne perspektive proizlaze iz raznolikosti njegove pojavnosti, raznolikosti političkih ciljeva skupina koje su poduzimale terorističke akcije, a u novije vrijeme sve prisutnijoj težnji terorista glede poduzimanja kompleksnih operacija koje uključuju niz međusobno povezanih akcija u koje su uključene djelatnosti i usluge institucija (pojedinih država), kriminalnih organizacija, pojedinačnih nezadovoljnika i fanatika s dalekosežnim posljedicama na svim područjima ljudskog djelovanja. Poznati obrazac "jednome terorist, drugome borac za slobodu" dugo je vremena bio jedna od prepreka u definiranju i suprostavljanju terorizmu. Hladnoratovska neosjetljivost zamaglila nam je pogled na terorizam u 60-im i 70-im godinama. Ideološka opredijeljenost i politička pragmatičnost s jedne strane, te ograničena moć i ubojitost terorističkog oružja s druge, kao da su većini čovječanstva skretali pozornost na pojedinačno, pojavno i smisleno u samim terorističkim djelima. Uzmimo za primjer nasumice terorizam Crvenih brigada u Italiji, zatim otmicu i ubojstva izraelskih sportaša na Olimpijskim igrama u Njemačkoj 1972. godine koje su izveli palestinski teroristi, djelovanje separatističkih organizacija ETA u Španjolskoj i IRA u Velikoj Britaniji. Akti brutalnog nasilja iskazani u napadima ovih terorističkih skupina osuđivani su doduše sa svih razina svjetske političke scene, ali u većini raščlambi uzroka i posljedica promatrani su unutar uskog područja političke scene u Europi, Italiji, Španolskoj, Velikoj Britaniji ili u navedenom slučaju napada na izraelske sportaše, u kontekstu arapsko - izraelskih odnosa. Što zapravo znači ubojstvo nevinih prolaznika na bolonjskom kolodvoru ili izraelskih sportaša na Olimpijadi postaje nam jasnije ako organizatorima i izvoditeljima ovih operacija povećamo "vatrenu" i organizacijsku moć tisuću puta. Prepoznajemo li obrise stvarnosti početka 21. stoljeća?
Ono što su nekad posjedovale "supersile" (nuklearno naoružanje), danas posjeduju regionalne sile, ono što su dugo nadzirale institucija (znanje, informacije, društvena moć) nadziruu manje skupine ljudi ili organizacije, a nedvojbeno se može predvidjeti da će ovaj proces transfera moći, ukoliko se nastavi ovim trendom završiti sa zastrašujućom mogućnošću primjene sile u rukama pojedinca. Individualne, idiosinkratične ideje pojedinaca, ekstremizam ideološki ili vjerski indoktriniranih skupina mogli bi se tada bar kratkotrajno pojaviti na svjetskoj sceni kao relevantan politički čimbenik.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene