|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše Tomislav LONČAR
Analiza kriznih žarišta
Opasnosti od terorizma u EU
 |
|
|
Članice EU su pokrenule proces uvođenja novih mjera u borbi protiv terorizma. One obuhvaćaju pokretanje zajedničkih proturetorističkih aktivnosti koje predviđaju suradnju svih članica Unije sa svrhom poboljšanja pravnog okvira i strategije borbe protiv terorizma na cjelokupnom području EU. U praksi to znači povećanu suradnju članica na području svih vrsta prometa, sprječavanje financiranja terorizma, bolji nadzor granica, unapređenje suradnje na području sudstva i sveobuhvatnu akciju identifikacije svih terorističkih organizacija koje djeluju u EU i njezinom širem okruženju. Na temeljeu prošlogodišnjih iskustava s terorizmom, najveće protuterorističke inicijative u EU u budućnosti se mogu očekivati u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji.
Najpoznatiji prošlogodišnji događaji povezani s terorizmom u Austriji su samoubojstvo Franza Fuchsa, glavnog organizatora i provoditelja akcije slanja eksplozivnih pisama u Austriji i Njemačkoj u razdoblju od 1993 do 1997., i uhićenje Halimeh Nimr, članice islamske terorističke organizacije pod vodstvom Abu Nidala. Osim tih najvažnijih događaja na austrijskoj terorističkoj sceni, austrijska Vlada je u prošloj godini nastavila svoju politiku toleriranja djelovanja ureda Kurdistanske radničke partije (PKK) u Beču, otvorenih 1995. godine Njihovo euventulano zatvaranje, koje bi moglo nastupiti kao posljedica provođenja nove antiterostičke koordinirane politike između EU i Turske, moglo bi dovesti do negativnih reakcija Kurda kojih procjenjuje se u Austriji ima nekoliko tisuća. Posljedice nepostojanja pravnog okvira za suradnju članica EU na području terorizma, Austriju su prošle godine pogodile u slučaju odbijanja njezinog zahtjeva Francuskoj za izručenjem Ramireza Sancheza, optuženog za teroristički napad na bečko središte OPEC-a 1975. godine. Nezadovoljstvo iz istih razloga prošle godine je doživio i službeni Madrid kojemu je belgijska Vlada odbila izručiti nekoliko članova ETA-e optuženih za izvođenje terorističkih djela u Španjolskoj. Osim članova ETA-e belgijska Vlada je prošle godine odbila i izručenje Ferhiye Erdal, članice Turske revolucionarne narodne oslobodilačke partije, koje je zatražila Turska. Zbog sudjelovanja u ubojstvu dvaju turskih industrijalaca godine 1996. Erdal je godine 1999. uhapšena u Belgiji, no njezino izručenje Turskoj je odbijeno zbog opasnosti od smrtne presude. Osim što je iz tih razloga nije izručila Turskoj, belgijska Vlada je u slučaju Erdal odbila primijeniti Europsku konvenciju o sprječavanju teorizma iz godine 1977., objašnjavajući to činjenicom da se ona odnosi samo na djela koja su počinjenja uporabom automatskog oružja i eksploziva. Nakon što je Bruxelles odbio njezin zahtjev za političkim azilom, Erdal je započela štrajk glađu, koji je na kraju rezultirao premještajem u kućni pritvor. Belgijska Vlada prošle godine nije ni poduprla francusku inicijativu o potpisivanju Međunarodne konvencije o suzbijanju financiranja terorizma.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene