Zadnja promjena: 11.5.2012.

Piše prof. dr. sc. Marijan JOŠT, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima
Reagiranja
Može li Hrvatska postati poligon za apokaliptične genetičke eksperimente


Tema broja

Novo lice terorizma
Samoubilački terorizam - World Trade Centar kao prekretnica
Ratovi 21 stoljeća
Terorizam - napad na duh
Novo poglavlje stare pripovjetke
Ulazak u doba velike koalicije
Povratak izvornim vrijednostima UN-a
Mudžahedini u BiH: žrtve predrasuda ili realna prijetnja
Domovina rata

Analiza kriznih žarišta
Opasnosti od terorizma u EU
U žarištu
Armensko-azerbajdžanski sukob i deblokada kaspijskih nalazišta
Reagiranja
Može li Hrvatska postati poligon za apokaliptične genetičke eksperimente
Francuski samovozni top 155 mm AUF2
Talijanska iskustva u operaciji Allied Force
Strojnice i topovi Rusije
Kako se suprostaviti torpedu, opasnoj ugrozi površinskih brodova
Bojni brodovi klase Bismarck (III. dio)
Operacija Barbarossa (IV. dio)
Njemački udar
Šibenski samostrijelac Mihovil iz Tarvizija


Tekst objavljen u Hrvatskom vojniku br. 75/2001., ŇMogućnost otkrivanja mina i neeksplodiranih sredstava genetički izmijenjenim bakterijamaÓ, pisan gotovo u formi preglednog znanstvenog rada zbunjuje čitatelja jer se ne može baš jasno razabrati radi li se o postupku koji se predlaže, ili se on već u svijetu provodi. Prema načinu iznošenja čitatelj bi čak mjestimice mogao pomisliti da se radi o originalnom pronalasku autora teksta. Stječe se dojam da je, među ostalim, namjera autora i bila veličanje postupaka genetičkog inženjerstva, te u čitatelja stvaranje kompleksa inferiornosti pred ŇvisokoučenomÓ i teško razumljivom znanošću. U stvari, cijela se priča, za časopis ovoga profila, mogla ispričati daleko jednostavnijim i zanimljivijim jezikom. Ovako, i osim ŇPojmovnikaÓ ponuđenog na kraju članka, za običnog smrtnika, kojem znanstveno područje genetike, ili točnije molekularne genetike nije bliže poznato, tekst ostaje nerazumljiv i nezanimljiv. Da bi privid znanstvenog karaktera teksta, ali i time stvorena zabuna bili potpuni, autori na kraju iznose dvanaestak literaturnih navoda, izostavljajući onaj jedan, ključni, koji im je bio i te kako dobro poznat. Taj glavni dokument je: Završno izvješće R.S. Burlage i M.J. Mastona iz Oak Ridge National Laboratorya, USA,: ŇMicrobial Mine Detection System (MMDS)Ó iz 1998. godine.
Da skratim, ako se radi o informativnom članku, tada je to netočan, komplicirano i na neodgovarajući način iznesen prikaz jednog od mogućih rješenja za Hrvatsku i te kako važnog problema.
Kratki prikaz zatajene informacije
Prešućeno je sljedeće: Američka Defense Treath Reduction Agency/Office of Science Technology (DTRA/OST) financijski je podržala ispitivanje novih tehnika otkrivanja mina, skraćeno nazvan MMDS. Projekt je započet 1997., a sastojao se od šest glavnih koraka:
1. Genetička izmjena bakterija koje bi luminiscirale ili fosforescirale pri usvajanju trinitrotoluena (TNT). Ovaj je zadatak završen 1997. u Nacionalnom laboratoriju Oak Ridge.
2. Traženje dopuštenja za uporabu takvih bakterija od nadležne Agencije za zaštitu okoliša (EPA) u sklopuu Akta o kontroli toksičnih tvari (TSCA). Dozvola dobivena rujna 1998.
3. Izrada pokusnog poligona za provjeru i testiranje postavki projekta. Ovaj zadatak povjeren je Nacionalnom centru za eksplozivni otpad (NEWTEC). Izrada poligona završena je lipnja 1998.
4. Izrada plana pokusa završena je kolovoza 1998.
5. Pokus je proveden i završen listopada 1998.
6. Završno izvješće tiskano prosinca 1998.
U izvješću je jasno naglašena razlika u pogodnosti primjene dvaju ispitivanih sojeva bakterije Pseudomonas putida - onog s lux i onog s gfp genom. Lux soj je imao vrlo slabo radiometrijsko zračenje, pa zahtijeva detektore visoke osjetljivosti. Stoga se u izvješću zaključuje da bi uz poboljšan proces aplikacije možda bilo moguće postići bolje rezultate.
Drugo, gfp soj pokazao se boljim, ali je i on dao pokoje pogrešno očitanje uzrokovano prirodnom drenažom nagnutog terena ili pak prisutnošću fluoroscentnih dijelova organske tvari u tlu.
Pritom je od posebnog značenja rečenica zaključka koju citiram doslovce: ŇJasno je, međutim, da ova tehnologija još nije za komercijalizaciju.Ó Drugim riječima, sami autori izvješća priznaju da je još mnogo neriješenih pitanja na koja treba odgovoriti prije no što bi se ova metoda mogla pustiti u primjenu.

Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika


12.11.2001
RAZGOVOR
Turski ministar obrane
SABAHATTIN CAKMAKOGLU
Prihvaćen Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
Novi radari Peregrine motrit će hrvatsko more
Rat u Afganistanu
Na pragu velike ofenzive





Linkovi
Allgemeine shweizerische militärzeitschrift (Švicarska)
Armáda (Slovačka)
Magazyn wojsk lotniczych i obrony powietrznej (Poljska)
Hungarian defence mirror (Mađarska)
Österreichischen Militärischen Zeitschrift (Austrija)
Forsvarets forum (Norveška)
Revija Slovenska vojska (Slovenija)
Jane's defence


Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene