Pišu Marija TRETINJAK, prof., dr. sc. Ankica ČIŽMEK

Na CBMTS-Industry II, Svjetskom kongresu o kemijskom i biološkom terorizmu, agroterorizam se često spominjao kao nova velika globalna asimetrična prijetnja

Prestankom hladnog rata, velik broj država svoju pozornost u smislu nacionalne sigurnosti, fokusira na terorizam, a naročito veliku pozornost posvećuje terorističkoj uporabi bioloških agensa. Usprkos nadi da će se organiziranim mjerama policije, sektora sigurnosti i obavještajnog rada takav oblik terorizma uspješno spriječiti, povijest konvencionalnog terorizma upućuje na nešto sasvim drugo. Postoji duga lista onih koji zbog raznih interesa žele nanijeti određenu štetu ljudima, bilo direktno ili indirektno. Brojne kongresne rasprave, istraživačke studije, upozorenja vlada te razni komentari, upozoravaju na sve veću mogućnost uporabe terorističkih akcija biološkim agensima u budućnosti te zbog toga upozoravaju na potrebu stvaranja programa koji daje odgovore kako se ponašati u takvim situacijama, zatim treba odrediti vlastitu spremnost te procijeniti vlastitu stručnost. Niska cijena i minimalna znanja, potrebni su zahtjevi za proizvodnju bioloških agensa, a tendencija terorista je da uđu u nova područja nasilja, kako bi se postigli određeni učinci: publicitetet, reakcija i kaos.
Usprkos prilično visokoj zabrinutosti, još uvijek vrlo malo znamo o biološkom terorizmu. Priroda konvencionalnog terorizma (podmetanje bombi) je, kako se kaže, "čista" i omogućuje vladama država koje su napadnute, poduzimanje određenih akcija protiv takvih vrsta ugroza. Međutim, kako na državnim razinama, teroristički napadi biološkim agensima donedavno nisu bili razmatrani, pa ne postoji program uključivanje vlada, javnosti i međunarodne zajednice u smislu poduzimanja određenih akcija kao doličnog odgovora na takvoj razini. Kakve katastrofalne učinke može imati biološki terorizam u gubicima života i kreiranju medicinske, političke i socijalne krize, nije nam još poznato, nego se može samo zaključiti na osnovu procjena.
Prvi korak u borbi protiv biološkog terorizma je prihvaćanje činjenice da je moguć, kao i činjenice da nije moguće preventivno djelovati kod svakog čina takvog oblika terorizma, s obzirom na brojne lekcije koje su dobile mnoge države s obzirom na konvencionalne oblike terorizma.
Osim toga, mora se uzeti u obzir i činjenica, da za razliku od konvencionalnog oblika terorizma, gdje je broj žrtava vidljiv odmah iza samog čina napada, u biološkom obliku terorizma postoji inkubacijsko razdoblje za viruse, bakterije ili toksine, koji može trajati i nekoliko dana, a i najvažnija osobina koja označava razliku između ta dva oblika terorizma leži u ekstremnoj razlici u broju žrtava koja može uslijediti nakon biološkoga terorističkog napada.
Teroristički napad konvencionalnim oružjem može rezultirati desecima mrtvih, biološki napad može rezultirati stotinama pa i tisućama mrtvih.

Agroterorizam
U novije vrijeme, također se razmatra činjenica da bi idealni cilj biološkog terorizma bio usmjeren prema poljoprivrednim ciljevima, prije nego direktni napad na ljudsku populaciju. Razlog leži u činjenici da je biološko oružje koje bi se koristilo za napad na ljudsku populaciju isto tako "nepredvidivo" i za same teroriste. A ako se profesionalno izvede sve može izgledati kao "djelo" prirode te u konačnici ne mora biti opasan ili štetan za ljudsko zdravlje.

Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika