Piše brigadir dr. sc. Vjekoslav STOJKOVIĆ

Na temelju iznesenih primjera razvidno je kako budući državni službenici u Republici Hrvatskoj stječu akademsko obrazovanje na visokim učilištima u okvirima pojedinog znanstvenog područja i polja. Međutim, za djelotvorno upravljanje u javnom sektoru, osim postojećih usko specijaliziranih stručnjaka u pojedinim znanstvenim područjima i poljima potrebni su stručnjaci koji istodobno raspolažu znanjima iz više znanstvenih disciplina kao što su ekonomija, sociologija, pravo, informacijske znanosti, prirodne znanosti, tehničke znanosti, itd.
Smatra se kako je u danim uvjetima organiziranja visokih učilišta jedno od mogućih rješenja uspostavljanje multidisciplinarnog sveučilišnog poslijediplomskog studija "Strateško upravljanje u javnoj upravi" koje bi bilo strukturirano iz više znanstvenih područja i polja.
U strukturiranju nastavnog plana i programa rabili bi se nastavni kolegiji koji su već uspostavljeni u sklopu drugih poslijediplomskih studija i nastavni kolegiji s odgovarajućih programa izobrazbe za profesionalni razvoj koji su uspostavila pojedina tijela državne uprave. Osim toga bilo bi potrebno učiniti određene modifikacije nekih postojećih nastavnih kolegija te razviti i uspostaviti određen broj novih nastavnih kolegija.
Nastavni plan i program bio bi strukturiran od obvezatne jezgre, izbornog usmjeravajućeg dijela i slobodnog izbornog dijela. Načelno, jezgra ne bi trebala prelaziti više od 70%, izborni usmjeravajući dio 20% i slobodni izborni dio 10% ukupnog fonda nastavnog plana i programa. Obvezatna jezgra i usmjeravajući dio nastavnog plana i programa bili bi strukturirani i profilirani sukladno potrebama pojedinih tijela državne uprave i određenih složenih organizacijskih sustava. Slobodni izborni dio nastavnog plana i programa polaznici bi uzimali u skladu sa svojim sklonostima i afinitetima. Studij bi se organizirao na bodovnom načelu i s više usmjerenja. Usmjerenja bi bila definirana na temelju utvrđenih potreba korisnika - pojedinih tijela državne uprave i drugih složenih organizacijskih sustava.
Svako usmjerenje imalo bi odgovarajuću inačicu usmjeravajućeg izbornog dijela nastavnog plana i programa. Strukturom nastavnih kolegija jezgre i usmjeravajućeg dijela programa pojedinog usmjerenja trebali bi se stvoriti potrebni potencijalni preduvjeti za izdavanje diplome o magisteriju u određenom znanstvenom području i polju.
Na temelju navedenog razvidno je da u profiliranju poslijediplomskog studija "Strateško upravljanje u javnoj upravi" treba provesti znatan broj konzultacija i iteracija u svrhu usklađivanja s krajnjim korisnicima i s akademskom zajednicom, kako bi se dobio željeni obrazovni učinak uz istodobno održavanje zahtjevane akademske razine. Stoga se u ovoj ranoj fazi izradbe inicijalnog prijedloga sveučilišnog poslijediplomskog studija daje samo prikaz potencijalnog skupa nastavnih područja od kojih bi se započelo definiranje okosnice nastavnog plana i programa³⁹:
- Analitičke i kvantitativne metode;
- Metode znanstvenog istraživanja,
- Analitičke metode u potpori odlučivanja,
- Kvantitativne metode analize,
- Primijenjene ekonomske analize,
- Vođenje i razvoj organizacije;
- Vođenje ("leadership"),
- Organizacijska psihologija,
- Sustav javne uprave,
- Razvoj organizacije visoke učinkovitosti.
- Upravljanje i odlučivanje;
- Upravljanje strateškim planiranjem,
- Upravljanje informacijama,
- Upravljanje financijama,
- Upravljanje ljudskim resursima,
- Strateško upravljanje,
- Strateško odlučivanje,
- Nacionalna sigurnost i nacionalni razvitak;
- Opći koncept nacionalne sigurnosti,
- Elementi nacionalne snage: politički, vojni, diplomatski i gospodarski,
- Ugroze hrvatskim nacionalnim interesima i nacionalnoj sigurnosti (vojne ugroze, organizirani međunarodni kriminal, terorizam, trgovina drogom, korupcija, zagađenje okoliša itd.),
- Utjecaj gospodarskog, političkog i kulturnog razvitka na nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske,
- Međunarodni odnosi i sigurnost,
- Uloga međunarodnih organizacija: UN, EU, VE, OESS, NATO/PfP, WEU,
- Međunarodno pravo.
Iz predloženog skupa nastavnih područja, kao i drugih odgovarajućih nastavnih kolegija sa sveučilišnih poslijediplomskih studija za koje se tijekom razrade projektnog prijedloga utvrdi da su potrebiti radi postizanja željenog cilja školovanja, odgovarajućom selekcijom formirala bi se potrebna usmjerenja, nastavna jezgra, usmjeravajući dio i slobodni izborni dio nastavnog plana i programa.
Da bi učinci provedbe poslijediplomskog studija bili što djelotvorniji, prije početka školovanja svakog naraštaja potrebno je osmisliti projektne zadaće koje će biti okosnica znanstveno-nastavnog i istraživačkog djelovanja polaznika, nastavnika, izvanjskih suradnika³⁹.
Projektne zadaće, za svaki naraštaj polaznika poslijediplomskog studija, pripremale bi se u suradnji s Vladom RH, Hrvatskim saborom i saborskim odborima, te ključnim ministarstvima. Na taj način bi se osigurala sinkronizacija prioriteta težišnih zadaća, sadržaja i tema od posebnog političkog, gospodarskog, sigurnosnog i znanstvenog interesa.
Zajednički rad u sklopu posebnih programa i studija ("case studies"), seminarskih zadaća ili vježbi trebaju činiti znatan dio programa studija kao i ukupnog obrazovnog procesa. Navedene zadaće omogućile bi polaznicima uvid u stvarne i praktične probleme s kojima će se suočavati u svom radu, te bi im pomogle u boljem razumijevanju mehanizama i sustava kojima Republika Hrvatska razvija svoje strateške planove i smjernice. Osim toga, polaznici bi svojom kreativnošću i raspoloživim vremenom imali mogućnost poboljšanja navedenih djelatnosti razvijanjem alternativnih planova djelovanja i njihovim komparativnim analizama.
Seminari, posebni programi i studije ("case studies") te vježbe trebali bi biti pažljivo razrađeni kako bi pomogli polaznicima u izoštravanju njihovih spoznaja, oblikovanju profesionalnih vještina i jačanju samopouzdanja u vlastite sposobnosti i mogućnosti, koncentrirajući se pri tome:
- na organiziranje i upravljanje vremenom i radom u skupinama;
- na prepoznavanje, definiranje i rješavanje problema;
- na prikupljanje i raščlambu informacija i podataka;
- na pripremanje i prikazivanje njihovih rezultata u pisanom i govornom obliku.
Slični obrazovni koncepti i pristupi rabe se danas u različitim oblicima izobrazbe glede profesionalnog razvoja koji provode vladine ili nevladine institucije po cijelom svijetu. Ukratko, vježbe se oblikuju na način koji omogućuje polaznicima uvježbavanje svih navedenih djelatnosti te praktičnu primjenu usvojenih znanja i novostečenih sposobnosti.

Zaključak
Sustav javne uprave u Republici Hrvatskoj mora djelotvorno i promptno osigurati normalno odvijanje cjelokupnog gospodarskog i društvenog života u svim područjima i na svim razinama. Javna uprava se treba zasnivati i na svim pravnim, etičkim, organizacijskim, tehničkim, tehnološkim i drugim modernim i naprednim idejama i dostignućima visokorazvijenih država i ostvariti kompatibilnost hrvatske uprave upravnim sustavima tih država te omogućiti potrebno približavanje i integraciju Republike Hrvatske u različite europske i svjetske političke, gospodarske, vojne, kulturne i druge organizacije³⁶.
Republici Hrvatskoj je potrebna mala, učinkovita i cijenjena javna uprava. Osoblje koje je uposleno u javnoj upravi mora biti sposobno odgovoriti složenim zahtjevima koje se pred njega postavljaju. To su prije svega odgovornost za upravljanje nacionalnim resursima i potencijalima, prilagodljivost na stalne i brze promjene u okruženju i načinu obavljanja javnih poslova, potreba za međuresornim povezivanjem i suradnjom na državnoj razini te suradnja i povezivanje na međunarodnoj razini zbog uključivanja u svjetske tokove i integracije.
Važan korak kojim se podupire ostvarivanje postavljenih zahtjeva je uspostava odgovarajućeg sustava izobrazbe sadašnjih i budućih državnih službenika, kao i mladih znanstvenika koji bi u sklopu znanstvenoistraživačkih ustanova sudjelovanjem na različitim projektima za potrebe javne uprave pružali znanstvenu i analitičku potporu u strateškom upravljanju u javnoj upravi.
Na poslijediplomskom sveučilišnom studiju "Strateško upravljanje u javnoj upravi" osposobljavali bi se mladi znanstvenici za razumijevanje i znanstveno promišljanje političkog, ekonomskog i društvenog konteksta državne uprave, za provedbe analize i oblikovanje učinkovite organizacije, u primjeni kvantitativnih i analitičkih metoda u strateškom planiranju, upravljanju i odlučivanju, te za oblikovanje, razvoj i implementaciju hrvatske sigurnosne strategije.
Uspostavom i provedbom najviše razine izobrazbe za profesionalni razvoj i multidisciplinarnog sveučilišnog poslijediplomskog studija u području strateškog upravljanja i javne uprave učinio bi se važan iskorak za uspješan profesionalni razvoj državnih službenika, te osiguralo stalno unapređenje kakvoće i učinkovitosti državne uprave i cjelokupne hrvatske državne politike u godinama koje dolaze.

Literatura
1 Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Poslijediplomski studij upravno-političkih znanosti, Zagreb, listopad 2001.
2 Ministarstvo vanjskih poslova, Diplomatska akademija,
http://www.mvp.hr/mvprh-www/8-diplom
3 Ministarstvo obrane, Nacrt prijedloga sustava vojne i civilne izobrazbe za potrebe
MORH-a i OSRH, Zagreb, listopad 2001.
4 Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska akademija,
http://www.mup.hr/akademija
5 Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Poslijediplomski studiji,
http://www.efzg.hr
6 Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike, Poslijediplomski studiji, http://www.foi.hr/cro_index.html
7 Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti,
Poslijediplomski studiji, http://www.ffzg.hr/infoz/index.html
8 Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Diploma in the
Management Studies, http://www.fer.hr/hr/2/dsm2.html
9 Management Development Centers, Shepherdstown,
http://www.opm.gov/leader/mdcp/
10 Federal Executive Institute, Charlottesville, http://www.opm.gov/leader/feip/
11 National Academy of Public Administration, Washington,
http://www.napawash.org/napa/index.html
12 Syracuse University, Maxwell School of Citizenship & Public Affairs, Master of
Public Administration, http://www.maxwell.syr.edu/
13 Harward University, John F. Kennedy School of Government, Master in Public
Administration, http://www.ksg.harvard.edu/
14 Princeton University, Woodrow Wilson School of Public and International Affairs, Master in Public Afairs, Masters in Public Policy,
http://www.wws.princeton.edu/
15 Carleton University, School of Public Administration, Ottawa, Master of Arts in Public Administration, http://www.carleton.ca/spa/
16 The University of Birmingham - School of Public Policy, MSc in Public Service Management, http://spp3.bham.ac.uk
17 Civil Service College, Management in Government, Edinburgh,
http://www.open.gov.uk/college
18 Institute of Public Administration, Dublin, MA in Public Management,
http://www.ipa.ie/
19 Ecole Nationale d?Administration, Paris, http://www.sdv.fr/ena/
20 Deutsche Hochschule f¸r Verwaltungswissenschaften Speyer, Speyer am
Rhein, http://192.124.238.252/engl/index_e.htm
21 Public Administration Promotion Centre, Berlin, http://www.dse.de
22 Federal Academy of Public Administration, Vienna, http://www.vab.ac.at
23 Boston University, Metropolitan College, Brussels - Paris, Master of Science in Administrative Studies, Master of Science in Management,
http://www.bostonu.be/msa.htm
24 Danish School of Public Administration, Frederiksberg, http://www.dspa.dk/
25 G?teborg University, School of Public Administration, http://www.spa.gu.se/
26 Finnish Institute of Public Management, Helsinki, http://www.haus.fi
27 Scuola Superiore della Pubblica Amministrazione, Roma, http://www.sspa.it/
28 Programa Interuniversitari de Govern i de Gestió Pública, Barcelona, Masters in Public Management, http://blues.uab.es/mgp/eng/infomgp.html
29 Instituto Nacional de Administraço, Oeiras, http://www.ina.pt/gb/ina.htm
30 National School of Public Administration, Warsaw,
http://www.ksap.waw.pl/welc_an.html
31 School of Public Administration, Lodz, http://www.wsap.pdi.net/indexuk.htm
32 University of Economics, Faculty of Economics and Public Administration, Prag, http://www.vse.cz/cgi-bin/toASCII/foreign/fac/fakulty.htm
33 National Institute of Public Education, Budapest, http://www.oki.hu/
34 Public Administration Training Centre, Vilnius,
http://www.undp.lt/patc/default_e.htm
35 Ukrainian Academy of Public Administration, Kiev,
http://www.academy.kiev.ua/index_eng.html
36 Medvedović, Dragan: Riječ urednika, Hrvatska javna uprava, Volumen 1 (1999.) broj 1., Zagreb, 1999. str. III.-VII.
37 Jackues Fournier: Preparing Public Administrations for the European Administrative Space, SIGMA Papers: No.23 Chapter 8, 11.03.1998., pp. 124.
38 Jackues Ziller: EU Integration and Civil Service Reform, SIGMA Papers: No.23 Chapter 9, 11.03.1998., pp. 139.
39 (***) Institut za obrambene studije, istraživanja i razvoj, Izobrazba za potrebe javne uprave u području strateškog upravljanja i nacionalne sigurnosti, Zagreb, studeni 1999.

	stranica 5/5