|
|||||||||
|
|
Piše kapetan fregate mr. sc. Goran ŽANKO |
||||||||
|
|
Ratna mornarica Italije danas Marina Militare italiana (MMI) - Ratna mornarica Italije (RMI), padom bipolarizma, ima sve veću ulogu u održavanju mira i mirovnim operacijama "na" i "od" Sredozemlja. Izvršava civilno vojne zadaće sukladno limitiranim proračunskim sredstvima. Kritično razdoblje nastupit će između 2008. - 2012. zbog starosti flote i nepredvidivog slijeda zanavljanja novim plovnim objektima. Njezina efikasnost i uporabljivost u budućnosti je u intergranskom modelu s tendencijom dostizanja razine potpune interoperabilnosti u višenacionalne snage Republika Italija (La Repubblica Italiana) je poluotočna zemlja koja se duboko "uvukla" u Sredozemlje. Izduženog je oblika; u smjeru sjever - jug duga je oko 1200 km, dok je u smjeru zapad - istok najšira na sjevernom djelu, oko 560 km. Ima površinu od 301.277 km2 od čega 294.020 km2 otpada na kopno (uključeni su i otoci koji zauzimaju 16 posto teritorija), a 7210 km2 na morsku površinu. U Sicilijskom prolazu na glavnoj pomorskoj komunikaciji Gibraltar - Sueski kanal, Italija je udaljena od afričkog kontinenta 145 km, dok je na jugoistoku u Otrantskim vratima od neuralgičnog jugoistoka Europe udaljena svega 70 km. Ukupna duljina granice je 1932 km, od toga s Austrijom (430 km), Francuskom (488 km), Svetom Stolicom (3,2 km), San Marinom (39 km), Slovenijom (232 km) i Švicarskom (740 km), dok je obalna crta duga 4996 km. Italija ima 56,735.130 stanovnika1, a glavni grad je Rim. Nakon II. svjetskog rata talijansko gospodarstvo, nekad temeljeno na poljoprivredi, transformiralo se u gospodarstvo temeljeno na visokorazvijenoj industriji, s približno istim iznosom ukupnog bruto nacionalnog proizvoda (BNP) po glavi stanovništva kao i Francuska i Velika Britanija. Većinu sirovina potrebnih proizvodnji, te više od 75 posto potrebnih energenata mora uvoziti. Nakon pozitivnog trenda prosječnog godišnjeg rasta od oko tri posto BNP - a u razdoblju 1983. do 1990., rast je usporen na oko jedan posto godišnje 1991. i 1992., 1993. pao je na 0,7 posto, a 1998. BNP je bio 1,5 posto s trendom od 1,4 do 2,2 posto u 2000. U zadnjem desetljeću inflacija se kreće oko 1,8 posto. Tijekom 90-ih godina Italija je bila suočena s problemima provođenja fiskalne reforme, obnavljanja neodgovarajućeg komunikacijskog sustava, obuzdavanja onečišćenja u glavnim industrijskim središtima, te prilagođavanja zahtjevima višenacionalnih integracija, poglavito Europskoj uniji. Stopa nezaposlenosti je oko 12,5 posto. Italija zbog ulaska u prvu skupinu zemalja eura nije mogla stabilno održavati zahtijevane pokazatelje, i pri tom su joj pomagale druge zemlje starog kontinenta, među kojima i Francuska. Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Italija je varirala na petom/šestom mjestu po ukupnom izvozu. Glavni trgovinski partneri su joj zemlje Europske unije (EU), ponajprije Njemačka. Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika |
||||||||
|
Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved Pravne napomene |