|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše Vladimir BRNARDIĆ
 |
|
|
Pronalazak broda Mary Rose omogućio je jedinstveni uvidu način ratovanja i života na moru u prvoj polovini 16. stoljeća. Pomnijim istraživanjima došlo se do vrlo zanimljivih spoznaja o odijevanju, prehrani, načinu zabave i brojnim drugim aspektima svakodnevnog života na brodu
Posada broda Mary Rose prema popisu iz 1545. brojala je 200 mornara, 185 vojnika i 30 topnika, ali po jednom svjedočanstvu prilikom potonuća na brodu je bilo oko 700 ljudi. Posada broda živjela je, radila i borila se u pretrpanim prostorima, ali njihova plaća bila je bolja od prihoda seljaka i obrtnika na kopnu. Tijekom službe dobivali su plaću, a uz nju potrebnu hranu, odjeću i opremu. Proučeni su ostaci oko 200 osoba pronađenih na brodu. Njihova prosječna visina bila je 1,72 m i svi su uglavnom bili zdravi, ali su također vidljivi dokazi o slaboj prehrani tijekom djetinjstva. Sudeći po arheološkim nalazima radilo se o skupini uglavnom mladih, robusnih ljudi koji su se relativno dobro hranili, udobno oblačili i zabavljali u slobodno vrijeme.
Na brodu je pronađen veliki broj posuđa. Dok su časnici jeli iz kositrenog posuđa, mornari i vojnici uglavnom su se koristili drvenim zdjelama, tanjurima i vrčevima. U skladištu je pronađena bačva sa lojanim svijećama, kao i kositreni, mjedeni i drveni svjećnjaci. Uporaba svijeća bila je vrlo rizična na brodu zbog opasnosti od požara, zato su češće rabljene lampe koje su također pronađene na brodu. One su imale zaštitu od rožine umjesto stakla i davale su slabo, ali manje opasno svjetlo.
U prednjem dijelu broda, gdje je bila kuhinja, pronađena su dva velika kotla za kuhanje hrane iznad ognjišta, te jedan manji željezni lonac. Pored ognjišta nalazile su se cjepanice spremne za potpalu, a uz njih mijeh i dvije kutije za pepel.
Već u ranoj fazi istraživanja odlučeno je da se skupe uzorci mulja unutar broda u nadi da bi se u njima mogli naći sačuvani ostaci mikrofaune koja je postajala na brodu. Uzelo se više od 2.000 uzoraka mulja, te se njegovo istraživanje i dalje nastavlja. U mulju su pronađeni ostaci insekata, sjemenki i trava. Uz ostatke životinjskih i ribljih kostiju, u sanducima za skladištenje hrane pronađeni su i kosturi mladog štakora i malog psa. U mornarskim škrinjama i u kabini brodskog liječnika pronađena su zrnca papra. Ona su služila za začin često jednoličnoj prehrani, ali i za liječenje nadutosti. Jedan od najfascinatnijih otkrivenih kostura bio je onaj najmanji, žablji kostur. Zanimljivo je objašnjanje kako se ona našla na brodu. Malo je vjerojatno kako je na brod donesena kao hrana ili kućni ljubimac. Najvjerojatnije se radi o nekoj vrsti pričuvnog kompasa. Naime, sve do kasnog 19. stoljeća pomorci su vjerovali da žaba bačena u bačvu vode na brodu uvijek pliva prema najbližoj obali. Po drugom vjerovanju smatralo se da je žaba prirodni barometar: da u slučaju približavanja nevremena žaba pliva na dno bačve, a kada je lijepo vrijeme pliva prema površini. Konačno, najvjerojatnije je pravo riješenje vrlo prozaično. Žaba se držala u bačvi vode kako bi se bilo sigurno da je voda pitka.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene