Zadnja promjena: 3.2.2012.

Pišu Dinko MIKULIĆ, Ivan ŠTEKER


"ACSA 2002"
Novi hrvatski Top Gun naraštaj

Kroćenje zmaja - Dalmacija 2002
Cranfeld University - Royal Military College of Science
Strojno razminiranje u Republici Hrvatskoj
Nuklearno-biološko-kemijsko oružje u 21. stoljeću
Sustavi za otkrivanje radiouređaja - radiogoniometri
IDEE 2002
Francuski samovozni top 155 mm CAESAR
Dalekosežnost formaliziranja novog američko-ruskog partnerstva
Novosti iz vojne tehnike
Vojni roboti
Hoće li francuska brodogradilišta podmornica preživjeti?
Novosti iz ratnih mornarica

Strojno razminiranje u Republici Hrvatskoj



Prošlo je četiri godine od početka organiziranog humanitarnog razminiranja miniranih područja Hrvatske, osnivanjem Hrvatskog centra za razminiranje. U tom razdoblju ostvarena su iznimno zapažena postignuća u teoriji i praksi strojnog razminiranja, koje uzima sve većeg udjela u razminiranju. Tako je u protekloj 2001. godini postotak strojnog razminiranja iznosio 72% obrađene površine. Strojevi su pridonijeli većem radnom učinku, sigurnosti, kvaliteti i manjoj cijeni razminiranja. To je rezultat shvaćanja njihove uloge te domaćeg razvoja i proizvodnje. Teorija i praksa strojnog razminiranja u Republici Hrvatskoj ima svoj identitet, koji je postao prepoznatljiv u svijetu humanitarnog razminiranja

Važno je pitanje, koliko strojno razminiranje uzima udjela u ukupnom razminiranju miniranih područja Republike Hrvatske? Prošle godine postotak strojnog razminiranja je iznosio 72%. Prema tome postotak strojnog razminiranja je vrlo visok. Pritom se podrazumijeva uporaba i metoda nadzora sukladno tehnologiji humanitarnoga razminiranja (detektori, psi, pipalice). Također, to pokazuje da je vrlo mali postotak sumnjive površine gdje se strojevi nisu mogli rabiti. Takve površine nisu bile pogodne za strojno razminiranje (stjenovita područja, slabonosiva tla, tj. močvarna tla, šumovita tla, veliko obraslo drveće i strmi tereni), ili tvrtka za razminiranje nije imala strojeva pa je razminiranje obavljano ručnim metodama. Na poslovima razminiranja angažirane su 23 tvrtke za razminiranje. Rabljena su 22 stroja za razminiranje, po vrstama: laki (10), srednji (3), teški (4) i posebna skupina svrstana u bagere (5). Svi strojevi su prije uporabe prošli testiranje sukladno Planu, programu i kriterijima testiranja Hrvatskog centra za razminiranje (HCR/CROMAC).
Standardna tehnologija humanitarnog razminiranja podrazumijeva:
1. ručne metode (detektori, pipalice)
2. uporabu strojeva za razminiranje
3. uporabu pasa za detekciju mina i NUbS (UXO)
4. kombinirane metode.
Velike prednosti koje pruža strojno razminiranje je smanjenje rizika sigurnosti pirotehničara koje pritom uključuje manji broj ljudi, pruža kvalitetu i brzi način razminiranja, odnosno postiže veći radni učinak. Napredak strojne tehnologije prema sigurnosti rada i povećanju učinka te odstranjivanju najmanjih minskih ostataka u svim terenskim uvjetima osigurava budućnost strojne tehnike za razminiranje prema njezinoj primarnoj uporabi. Postavljaju se strogi zahtjevi za učinkovitošću strojeva. Testiraju se nova rješenja uređaja za razminiranje. Takvi uređaji su mlatilice i sitnilice (freze) kao osnovni uređaji za humanitarno razminiranje. Trenutačno tvrtke za razminiranje daju prednost mlatilicama, kao jednostavnijem i jeftinijem rješenju jer su učinkovitije, što im osigurava veći profit. Ukupan učinak 22 stroja za razminiranje u 2001. godini od 9 km2 nije sasvim dostatan s obzirom da su mogućnosti strojeva znatno veće, što pokazuju rezultati njihova testiranja. Uzroci toga su različiti, kako vremenske prilike, obilježja tla, neraspoloživost strojeva zbog održavanja, vrsta miniranosti, logistička potpora, nedostatna angažiranost strojeva i drugo. Najveći radni učinak ostvarile su tvrtke koje su imale najveći broj strojeva. Tri prve tvrtke razminirale su oko 76% površine. To povlači sve druge tvrtke prema većoj razini mehaniziranosti.

Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika


23.02.2004
Posjet NATO-ovog stručnog tima

Umirovljena četvorica brigadnih generala
Kapelica Svetog Petra i Pavla u ZB-u Pleso
Hidrometeorološki odsjek GSOS-a RH

Deseta godišnjica pogibije Damira Tomljanovića Gavrana




Linkovi
Allgemeine shweizerische militärzeitschrift (Švicarska)
Armáda (Slovačka)
Magazyn wojsk lotniczych i obrony powietrznej (Poljska)
Hungarian defence mirror (Mađarska)
Österreichischen Militärischen Zeitschrift (Austrija)
Forsvarets forum (Norveška)
Revija Slovenska vojska (Slovenija)
Jane's defence

Vojni vjesnik - Odluka Ministra obrane o stambenom zbrinjavanju pripadnika MO i OS RH

Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene