|
Zadnja promjena: 3.2.2012.
|
Piše pukovnik mr. sc. Zvonko OREHOVEC
 |
|
|
Proteklo desetljeće obilježile su dramatične političke promjene u svijetu od kojih je najvažnija, jasno, nagli prekid Hladnog rata, i definitivno smanjenje rizika od globalnog rata i rizika od masovne uporabe nuklearno-biološko-kemijskog oružja
U takvoj novonastaloj svjetskoj situaciji mnoge su zemlje otpočele s preispitivanjem dosadašnjih spektara opasnosti, a u skladu s time i preispitivanje svojih strategija nacionalne obrane. Pri tome analitičke procjene pokazuju da sukobi niskog intenziteta zauzimaju najveći dio opasnosti za svjetski mir, a u sklopu njih pojavljuju se i novi oblici prijetnji i rizika. Pored već razmatranih lokalnih sukoba, nakon Hladnog rata pojavljuju se terorizam i sabotaže, nacionalni i međunarodni zločini te nesreće, zagađivanje okoliša i ostali učinci modernog društva. Opća politička, ekonomska i socijalna kriza te kriza morala u bivšim socijalističkim i komunističkim državama, pojačani ekstremizam vjerskih, nacionalističkih i separatističkih fanatika kao i jačanje međunarodnog organiziranog kriminala pobudilo je kod Zapadnih zema-lja strah od postojećeg arsenala nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja (NKB) u tim državama zbog mogućnosti nesreća, zloporaba, nekontrolirane uporabe i krađe. Također, današnja tehnološka dostignuća, informatička povezanost svijeta i razina znanosti s jedne strane, te sloboda kretanja znanstvenog kadra, napose iz socijalno ugroženih regija, otvaraju mogućnost tajne proizvodnje kemijskih i bioloških agenasa (pa čak i primitivnih nuklearnih bombi) kod nekih režima i terorističkih skupina.
Novina koju prepoznaju mnogi svjetski znanstvenici i analitičari nije samo strah od uporabe NKB agenasa i oružja već i oblici i metode uporabe. Pri tome se najviše skreće pozornost na dva načela uporabe. Uporaba radi nanošenja što većeg broja žrtava i tzv. "tiho djelovanje" kao oblik specijalnog ratovanja pri kojem se država ili nacionalna zajednica-žrtva napada prikriveno u duljem razdoblju RKB agensima (ratnim agensima ili zloporabom kemije, biologije, medicine...) radi izazivanja političke, ekonomske, socijalne krize kod države-žrtve.
Republika Hrvatska, kao mlada nezavisna demokratska država u okruženju država bivše Jugoslavije, mora, prilikom kreiranja svoje obrambene politike i svoje strategije nacionalne obrane, voditi računa o novim spektrima opasnosti.
Analitičke procjene većine zapadnih zemalja se podudaraju u zaključcima da u novonastaloj situaciji, umjesto globalnog rata i rizika od masovne uporabe NKB oružja, sukobi niskog intenziteta zauzimaju najveći dio opasnosti za svjetski mir (Pregled br.1). To međutim nikako ne znači da je time otklonjena opasnost od NKB oružja. Naprotiv, ako bi se u budućnosti dogodio sukob između bivšeg Istoka i Zapada, odnosno između država od kojih bar jedna posjeduje neko od oružja masovnog uništavanja, njegova uporaba vjerojatno bi bila u daleko većoj mjeri nego što se to prosuđivalo u prošlosti.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene