|
Zadnja promjena: 3.2.2012.
|
Piše pukovnik mr. sc. Vlado BOGOVIĆ
 |
|
|
Opća značajka ratnih djelovanja je da se u pravilu vode u uvjetima nepotpunog ili nedostatnog poznavanja protivničkih planova, namjera ili postupaka. Stoga je zadaća elektroničkog izviđanja da nepoznavanje protivnika svede na najmanju moguću mjeru. Elektroničko izviđanje obavlja tri osnovne izvidničke zadaće: otkrivanje elektroničkih uređaja, otkrivanje ciljeva u zraku i na moru i izviđanje objekata i postrojbi na zemljištu, njihov raspored, smjer kretanja i sl. U ovom članku posebnu ćemo pozornost posvetiti uređajima za otkrivanje i lociranje neprijateljskih radiouređaja - radiogoniometrima
Zadatak goniometra je da na temelju određivanja smjera elektromagnetskog zračenja otkrije neprijateljski elektronički uređaj (radiouređaj, radar, mobilni telefon i slično) u cilju prikupljanja određenih informacija raščlambom primljenih neprijateljskih signala (prisluškivanje) ili pak u cilju ometanja prijenosa informacija putem otkrivenog i lociranog neprijateljskog uređaja. Goniometar čine specijalni širokopojasni prijamnici u sprezi s posebnim antenskim sustavima za određivanje pravca i analizatorima za analizu primljenih signala.
Uz zadaće vezane za potrebe u vojnim operacijama, goniometri imaju važnu ulogu i na drugim područjima djelovanja kao što su:
- osiguranje slobodnog radioprijenosa
- otklanjanje ilegalnih i smetajućih radiokomunikacija
- potpora sigurnosti i jednostavnosti radionavigacije
Za obavljanje zadaće goniometriranja rabe se najčešće tri temeljne tehnike (Doplerov efekt, načelo interferometrije i Adcock načelo), ali postoji i određen broj podtipova koji su zapravo različite kombinacije prethodna tri temeljna načela. Moderni goniometarski sustavi opremljeni su modernom računalnom opremom za upravljanje i automatsku obradu signala.
Doplerov efekt. Ako se izvor signala koji emitira val frekvencije f0, brzinom v približava promatraču koji miruje, tada će prividno val stići do promatrača s višom frekvencijom koja iznosi
f=f0 (1+v/c)
gdje je v brzina u m/s, f0 frekvencija u Hz i c brzina širenja radiovala (3x108 m/s).
Ako se pak izvor signala udaljava od promatrača, onda se frekvencija f sma-njuje f=f0(1-v/c).
Ovaj efekat rabi se kod goniometra, ali se pri tome ne mora uvijek kretati izvor signala, već promatrač (antena) čini relativno brzo pokretanje u odnosu na promatrani predajnik što uzrokuje promjenu frekvencije.
Načelo interferometrije. Termin interferometrija označava pojavu koja se događa pri susretu dva vala, bilo zvučni, radio, morski ili svjetlosni va-lovi, pri čemu nastaje rezultantni val čiji oblik zavisi o amplitudama, fazama i frekvencijama oba vala koji su se susreli. Kod ove metode određivanje smjera temelji se na mjerenju faza signala na više antena. Tako na primjer, ako imamo dva para antenskih osjetila A1/A3 i A2/A4, tada će kut zračenja u odnosu na pravac sjevera (azimut) biti
a = arctan (fA2 - fA4) / (fA1 - fA3), gdje su fA1, fA2, fA3 i fA4 izmjereni naponi koji odgovaraju fazama signala na antenskim osjetilima A1 , A2 , A3 i A4.
a bi se mogao dobiti uporabljiv odnos faza, kao i glede lakšeg određivanja kuta, interferometrijska metoda zahtijeva postavljanje osjetila integriranih u pravokutni koordinatni sustav.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene