|
Zadnja promjena: 3.2.2012.
|
Pripremio Marijo PETROVIĆ, dipl. ing.
 |
|
|
Platforme bez ljudske posade uskoro bi trebale preuzeti prljave, opasne i dosadne poslove. Velika iskustva skupljena uporabom raznih daljinski upravljanih naprava i bespilotnih letjelica navela su istraživače na rad u smjeru potpune autonomnosti
Vojni roboti izrađuju se u različitim oblicima i veličinama, od besposadnih borbenih vozila do skupina insektolikih naprava koje će u, ne tako dalekoj, budućnosti surađivati na određenim zadaćama. Najveći posao oko njihova razvoja odvija se, naravno, u SAD-u gdje obrambena zajednica sponzorira projekte koji obuhvaćaju mnogo različitih tehnologija. U mnogim slučajevima inspiracija tih projekata je izravno iz prirode, jer se kopira način na koji razni živi organizmi poimaju i osjećaju svoju okolinu, određuju način postupanja, surađuju s drugim jedinkama, kreću se i izvode neke svoje poslove.
Različite naprave na daljinsko upravljanje nalaze se već danas u uporabi. Uglavnom za opasne poslove kao što je razminiranje ili uništavanje podmetnutih terorističkih bombi. Američke OS će u idućih dvije do tri godine uvesti u uporabu 500 robota na daljinsko upravljanje. Oni će biti prijelazna stepenica na kojoj će se skupiti iskustva za prijelaz na novu generaciju daljinski nadziranih robota. Kod njih će udaljeni operator morati samo povremeno upravljati robotom, dok će veći dio vremena robot biti autonoman. Konačni cilj je situacija u kojoj će jedan operator upravljati s više daljinski nadziranih robota. Takvi strojevi će biti reprogramibilni, zadržavat će stabilno ponašanje čak i u kompleksnim, nesi-gurnim i promjenjivim uvjetima, bit će sposobni učiti te će se moći sigurno i pouzdano rabiti u neposrednoj blizini ljudi. Za određene poslove bit će toliko maleni da se mogu spremiti u džep vojničke jakne.
Američka kopnena vojska vidi robote kao važan, možda i središnji dio svog budućeg borbenog sustava - Future Combat System (FCS). Neki elementi FCS-a, uključujući isturena izvidnička vozila, mogli bi biti besposadni. Uklanjanje posade (čovjeka) s oružanog sustava reducira potrebu za oklopnom zaštitom, umanjuje se i veličina a time i zamjetljivost sustava. To u konačnici znači veću žilavost i sposobnost preživljavanja, veću strategijsku i operativnu pokretljivost te lakšu logističku potporu. Najvjerojatniji smjer razvoja je kombiniranje besposadnih i platformi s posadom, a besposadne - roboti - rabile bi se tamo gdje je najopasnije. Te dvije vrste platformi trebale bi biti međusobno slične kako neprijatelj ne bi mogao lagano identificirati robote.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene