|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše Dražen JONJIĆ
 |
|
|
Ideja o paneuropskoj konferenciji o sigurnosti potaknuta je pedesetih godina u Sovjetskom Savezu. Ona u vremenima koja su slijedila nije nailazila na potporu, poglavito zbog nepomirljivih razlika blokovski podijeljene Europe. Sredinom šezdesetih godina, u vremenu izgradnje detanta još se više javljala potreba za organiziranjem takve europske konferencije u kojoj će se izgraditi okvir za pitanja vezana za sigurnost i izgradnju povjerenja u podijeljenoj Europi. Pokrenut je Helsinški proces, a konferencija je postala organizacija kojoj je izgradnja mjera povjerenja i sigurnosti na prostoru od Vancouvera do Vladivostoka glavna zadaća
Ideja konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji podržana je od mnogih europskih neutralnih i nesvrstanih zemalja, prihvaćena je i od NATO-a. NATO je 1969. iskazao spremnost za sudjelovanje na jednoj takvoj konferenciji, no traženo je da bi se na njoj moralo omogućiti puno sudjelovanje SAD-a i Kanade. Ranih sedamdesetih i Sovjetski Savez prihvatio je ove NATO-ove zahtjeve, osobito nakon sporazuma o statusu Berlina, te zapadnonjemačkih ugovora sa Sovjetskim Savezom, Poljskom i Istočnom Njemačkom. To je vrijeme razgovora o uzajamnom balansiranom reduciranju snaga (MBFR) te zatopljavanja odnosa započetih Ostpolitikom Willya Brandta. Tih godina započinju razgovori o ugovoru o smanjivanju strateškog naoružanja (SALT 1) i odigrava se summit Nixon-Brežnjev u svibnju 1972.
Upravo te godine započinju pripremni razgovori za konferenciju o europskoj sigurnosti i suradnji, u Helsinkiju. Ti razgovori završeni su 8.lipnja 1973. Završnim preporukama Helsinških konsultacija, poznatijih kao Plava knjiga, naznačeni su detalji praktičnog angažmana konferencije.
Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji formalno je otvorena 3. srpnja 1973. Na prvoj sjednici koja je trajala do 9. srpnja, ministri vanjskih poslova 35 europskih zemalja izuzev Albanije, te uz nazočnost SAD-a i Kanade iznijele su stavove svojih zemalja vezanih za pitanja sigurnosti i suradnje u Europi, kao i o budućem radu Konferencije. Tom sjednicom započeo je "Helsinški proces".
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene