|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše Tomislav LONČAR
 |
Kriza latinsko američkog modela razvoja
|
|
Desetljeće nakon početka velikih gospodarskih i političkih reformi Latinska Amerika se ponovno nalazi u stanju krize i nestabilnosti. Ona je već poharala Argentinu i Urugvaj, a ukoliko se nešto ne poduzme ubrzo bi mogla zahvatiti i ostale zemlje regije
Trenutačno, za samo jednu demokratsku zemlju regije, Čile, moglo bi se ustvrditi da krizom još uvijek nije zahvaćena. Takvo stanje je posljedica postojanja dva negativna čimbenika koji su obilježili ulazak Latinske Amerike u doba globalizacije započeto u 90-im godinama. Prvi od njih je relativno mala važnost Latinske Amerike za svjetsko gospodarstvo, a drugi visoka ovisnosti gospodarskog rasta i razvoja latinskoameričkih zemalja o dotoku stranog kapitala. S iznimkom venezuelske nacionalne naftne kompanije PDVSA, televizijskog i medijskog diva Grupo Televisia, te koncerna cementara Cemex, Latinska Amerika ima vrlo malo prepoznatljivih proizvoda i globalnih kompanija. Ukupni godišnji BDP latinskoameričkih gospodarstva iznosi približno 1,9 bilijuna USD, odnosno otprilike 50 posto japanskog BDP-a ili otprilike 6 posto svjetskog. S takvim gospodarstvom, te stanovništvom od otprilike 410 milijuna ili otprilike 7 posto od ukupnog stanovništva, Latinska Amerika se mjereno globalnim kriterijima i interesima nalazi iza Azije, Bliskog istoka i Europe, te samo ispred Afrike.
Promotreno iz perspektive latinskoameričkih gospodarstava uočljiva su najmanje četiri problema čije rješavanje iziskuje najveću moguću pažnju. Prvi od njih predstavlja visoki udio izvoza sirovina u ukupnom izvozu latiskoameričkih zemalja. Ta značajka ih budući da su cijene sirovina vrlo osjetljive na politička i sigurnosna kretanja, čini nestabilnim i osjetljivim na globalna konjukturna kretanja. Drugi čimbenik predstavlja visoka ovisnost uvoza o rastu BDP-a. On dovodi do negativne povezanosti gospodarskog rasta s porastom uvoza, te na taj način gubitka pozitivnih učinaka od takvog rasta. Treći čimbenik predstavlja postojanje nedovoljno učinkovitog poreznog sustava, a četvrti tradicionalno vrlo mali udio domaće štednje u bankama u usporedbi s BDP-om. Zbog posljednjeg čimbenika kapital u latinskoameričkim bankama karakteriziraju globalna pokretljivost i visoki stupanj nedostupnosti u slučajevima kriza, kada je vladama u pravilu najpotrebniji.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene