|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše brigadir dr. sc. Vjekoslav STOJKOVIĆ
 |
|
|
U ovom članku daje se jedno od mogućih viđenja problematike visoke naobrazbe u obrambenom području i nacionalnoj sigurnosti: školovanje i usavršavanje u područjima nacionalne sigurnosti i upravljanja nacionalnim resursima, školovanje i usavršavanje u području obrambenih i sigurnosnih studija i analiza, te školovanje i usavršavanje u području obrambenih sustava i tehnologija
U svim područjima profesionalnog djelovanja postoji trajna potreba znanstvenog i stručnog usavršavanja pa tako i u području obrane i nacionalne sigurnosti.
Učestale promjene u sustavu obrane i nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske traže od djelatnika u sustavu, a posebice onih na vodećim položajima i onih koji rade na složenim obrambenim sustavima, da brzo stječu nova znanja i vještine te da se prilagođavaju novom ustrojstvu sustava obrane i nacionalne sigurnosti, novim pravnim ili tehničkim rješenjima i drugačijim metodama i postupcima rada.
Svjetska iskustva upozoravaju na postojanje potrebe sustavnog pristupa obrazovanju i profesionalnom usavršavanju djelatnika u sustavu obrane i nacionalne sigurnosti, kako službenika tako i dužnosnika, s ciljem povećanja njihove učinkovitosti pri obavljanju operativnih zadataka, ali i u upravljanju ukupnim obrambenim resursima i potencijalima.
Dakle, više je razloga na kojima se temelji potreba za uspostavljanje sustava obrazovanja i stručnog usavršavanja djelatnika u obrambenim sustavima i nacionalnoj sigurnosti među kojima su najvažniji sljedeći:
- odgovornost za upravljanje nacionalnim resursima i potencijalima;
- zahtjev za povećanjem djelotvornosti planiranja i upravljanja u obrambenim sustavima i nacionalnoj sigurnosti,
- složenost poslova i specifičnost potrebnih stručnih znanja za njihovo obavljanje;
- stalne promjene u okruženju i zahtjevanom načinu obavljanja poslova;
- potreba za povezivanjem i suradnjom na međudržavnoj i međunarodnoj razini zbog uključivanja u svjetske tokove i integracije.
Djelatnici državne i javne uprave koji se bave obrambenim poslovima i nacionalnom sigurnosti u postojećem obrazovnom sustavu Republike Hrvatske ne dobivaju dovoljno potrebnih interdisciplinarnih znanja za razumijevanje i rad na složenim problemima koja obuhvaćaju navedena područja, a koja su im nužno potrebita za učinkovito upravljanje i odlučivanje. Zato se dužnosnici i ostali djelatnici javnog sektora nerijetko nalaze pred problemima o kojima moraju donositi odluke, a da nemaju dostatno potrebnih stručnih znanja za njihovo cjelovito razumijevanje koje složeni problemi državne i javne uprave sadrže.
U zemljama sa suvremenim javnim službama često se za rješavanje problema iz područja javnog sektora primjenjuju složeni matematički modeli i računalne simulacije. To podrazumijeva poznavanje mnogobrojnih analitičkih tehnika i metoda koje se rabe u suvremenom procesu upravljanja, u privatnom i u javnom sektoru. Primjerice, zahtijeva se poznavanje područja kvantitativnih metoda, operacijskih istraživanja, primijenjenih statističkih metoda itd. Očito je da je interdisciplinarnost nešto bez čega je nemoguće donositi kvalitetne odluke o složenim problemima s kakvim se danas najčešće suočavaju djelatnici javne uprave na svim razinama upravljanja.
Nagli razvoj informacijskih sustava i nužna potreba njihovog poznavanja predstavljaju suvremeno okruženje u kojem svoje aktivnosti obavljaju dužnosnici i ostali djelatnici državne i javne uprave, te viši menadžeri u tvrtkama od državnog interesa. Prije svega računalne baze podataka, a zatim i različiti sustavi potpore odlučivanju te posebno, u najnovije vrijeme, različite interne i globalne informacijske mreže (kao što je Internet) postaju dio svakodnevnog radnog okruženja većine dužnosnika i ostalih djelatnika javne uprave, te viših menadžera u tvrtkama od državnog interesa. Bez primjene suvremene računalne tehnologije gotovo je nezamislivo ostvarenje znatnijeg napretka u poboljšavanju i povećavanju učinkovitosti rada sustava državne i javne uprave u cjelini. Međutim, znanja koja su potrebita za aktivnu i kreativnu uporabu tih složenih informacijskih sustava rijetko se mogu stjecati u procesu redovite izobrazbe kakvu najčešće dobivaju djelatnici državne i javne uprave kod nas.
U kontekstu ulaska u europske integracije za koje se Hrvatska opredijelila u smislu definiranja osnovnih nacionalnih interesa i ostvarivanja dugoročnih strategijskih ciljeva, važno i nezaobilazno mjesto mora imati kontinuirani razvoj sustava državne i javne uprave. Od zemalja kandidata ulaska u Europsku uniju traži se da razviju državnu i javnu upravu na takav način da je sposobna implementirati EU zakone i propise s istim stupnjem zajamčene učinkovitosti kao i zemlje članice. Iz navedenog je jasno da postoji jaka uzročno posljedična veza između unapređivanja državne i javne uprave i ulaska u Europsku uniju. U svezi s pitanjima ključnih čimbenika u postupku uključivanja u EU i uz njega povezanog unapređivanja i razvoja sustava državne i javne uprave, posebno mjesto ima uloga dužnosnika i državnih službenika. Uz mnoge formalne ili tehničke zahtjeve kao što su npr. poznavanje zakona i propisa ili službenih jezika koji su u uporabi u EU, pred njih će se postaviti i zahtjev operativnog sudjelovanja u procesima donošenja odluka te provedbe i nadzora važećih EU propisa, zakona i programa.
Zbog navedenih svjetskih iskustava, zadaća sveučilišne institucije, koja bi u sebi imala integriran znanstveno-istraživački i znanstveno-nastavni aspekt sustava nacionalne sigurnosti, morala bi biti sukladna zadaćama takvih institucija u zemljama zapadnih demokracija. Ustrojavanje takve institucije trebalo bi biti osiguravanje stožerne pozicije za istraživanje područja nacionalne sigurnosti, te vođenje i koordinaciju državnog razvitka izobrazbe ljudskih (resursa) nacionalnih potencijala države Hrvatske u poimanju drugih zemalja i kultura, jačanju ekonomske konkurentnosti države, unapređenju međunarodne suradnje i razvitka sustava nacionalne sigurnosti. Ciljevi programa nacionalne sigurnosti koji bi se institucionalno istraživali i edukativno prenosili putem predložene sveučilišne institucije bili bi: obogaćivanje građana države Hrvatske sa znanjem o manje poznatim jezicima, zemljama i kulturama svijeta, te njihovo educiranje o načinima očuvanja opstojnosti uz istodobno cjelovito uključenje u svjetska događanja koja se izravno ili posredno odnose na nacionalnu sigurnost države Hrvatske. Procesom izobrazbe treba stvoriti potrebiti kritični skup osoba, za novačenje budućih vođa, čija bi zadaća bila vođenje i razvitak države Hrvatske, utemeljeno na načelima nacionalne sigurnosti i to ne samo u vladinim službama već i u sferama visokog obrazovanja. Oni bi pak morali stvoriti kvalitetne internacionalne odnose, te raditi i istraživati, ravnopravno, na istoj razini (uz bok) kao i stručnjaci iz drugih zemalja svijeta. Trebalo bi razvijati mogućnost ulaska stranim stručnjacima koji bi mogli rabiti svoje znanje i sposobnosti da pomognu državi Hrvatskoj, a potrebito je i naglašeno poticati raščlambe o posljedicama učinaka svjetskih ishoda, koje se odnose na: nacionalnu sigurnost i unapređenje institucionalnih potencijala, te povećanje broja fakultetskih sadržaja kojima ćemo obrazovati dužnosnike i više menadžere u funkciji obrazovanja u području nacionalne sigurnosti.
Djelotvoran odgovor na izazove koji su uvjetovani složenošću problema upravljanja i odlučivanja u državnoj i javnoj upravi moguć je sustavnim pristupom obrazovanju i stručnom usavršavanju dužnosnika i ostalih djelatnika državne i javne uprave na svim razinama, te viših menadžera u upravnim timovima tvrtki od državnog interesa. Samo sustavnom izobrazbom, sadašnjih i novih naraštaja, moguće je stvoriti preduvjete za kontinuirani proces unapređivanja učinkovitosti državne i javne uprave kod nas. Tome treba pristupiti bez odgađanja, kako bi se osigurala racionalnija i učinkovitija uporaba nacionalnih resursa i potencijala za brži ukupni gospodarski razvitak zemlje, kao i stvaranje preduvjeta za što brži ulazak u zapadnoeuropske integracije i asocijacije.
U sklopu ovog članka daje se jedan od mogućih načina u prevladavanju postojećeg stanja glede školovanja i usavršavanja djelatnika u državnoj i javnoj upravi na području poslova vezanih uz obranu i nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.
Najprije su predstavljena iskustva i značajke sustava školovanja i usavršavanja za potrebe sustava obrane i nacionalne sigurnosti u zemljama Zapadne demokracije. Na temelju stečenih spoznaja uočeni su mogući smjerovi modificiranja postojećih nastavnih visokoškolskih programa za područje obrane i nacionalne sigurnosti te mogućnost uspostave novog poslijediplomskog studija u području nacionalne sigurnosti i upravljanja državnim resursima. Pritom su, na temelju potvrđenih iskustava u zemljama Zapadnih demokracija, ponuđeni i polazni elementi nastavnih planova i programa koji bi potencijalno služili kao osnova sličnim programima izobrazbe za potrebe državne i javne uprave u našoj zemlji.
Potom je dan osvrt na školovanje i usavršavanja za obrambene potrebe i nacionalnu sigurnosti kakvo postoji u Republici Hrvatskoj. Identificirani su i potencijalno relevantni raspoloživi nastavni programi školovanja i usavršavanja od kojih bi se moglo oblikovati dio novih nastavnih programa školovanja i usavršavanja koji bi u većoj mjeri udovoljili zahtjevima koji se postavljaju pred državnu i javnu upravu za obrambene poslove i nacionalnu sigurnost.
Na kraju je dan prijedlog osnutka multidisciplinarnog sveučilišnog poslijediplomskog studija "NACIONALNA SIGURNOST I UPRAVLJANJE RESURSIMA" na kojem će se stjecati potrebita znanja za analitički i znanstveno utemeljen pristup, te potporu strateškom planiranju, upravljanju resursima i odlučivanju u tijelima državne uprave, vodeći računa o bitnim sastavnicama razvitka Republike Hrvatske, njezinoj obrani i nacionalnoj sigurnosti. Predložena je okosnica potencijalnog nastavnog plana i programa koji bi se u daljnjim fazama razvoja dopunio i korigirao sukladno utvrđenim prioritetima i novostečenim spoznajama do kojih bi se došlo u slijedećim etapama detaljne razrade projektnog prijedloga. Upozoreno je na potrebu definiranja projektnih zadaća koje će biti žarište znanstveno-obrazovnog procesa i njegovog usmjeravanja na primjenu stečenih znanstvenih spoznaja u rješavanju praktičnih problema strateškog upravljanja resursima u državnoj i javnoj upravi na poslovima iz područja nacionalne sigurnosti i obrambenih sustava.
|
|
||
|
stranica 1/4
|
 |
|
|
|
||
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene