|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše Vladimir BRNARDIĆ
 |
|
|
Na habsburškom dvoru tijekom povijesti postojalo je nekoliko vrsta vojnih jedinica koje su imale paradni i ceremonijalni karakter. Od njih je za hrvatsku povijest najzanimljivija Kraljevska ugarska tjelesna garda (Königliche Ungarische Leibgarde) jer su u njoj tijekom njezina postojanja služili i brojni hrvatski plemići i časnici
Kraljevsku ugarsku tjelesnu gardu (Praetoriana Nobilium Turma Hungarica) osnovala je 1759. carica i kraljica Marija Terezija. Dotada je na habsburškom dvoru postojalo već nekoliko gardijskih formacija. Ipak, ustrojavanje Kraljevske ugarske tjelesne garde bio je politički čin i znak zahvalnosti za pomoć koju je ugarsko plemstvo dalo kraljici Mariji Tereziji u teškim trenucima nakon njezina stupanja na prijesto i napada pruskog kralja Firedricha II.. Osnivanje garde slagalo se i s ugarskim političkim ciljevima jer je time pojačana ugarska prisutnost na bečkome dvoru. Garda je ustrojena 1760., a 2. listopada uselila se u jednu od najljepših bečkih zgrada, palaču Trautson. Uz jedan duži prekid od dvadeset godina ova konjanička garda postojala je stoljeće i pol.
Povijest Kraljevske ugarske tjelesne garde može se podijeliti u dva razdoblja. Prvo razdoblje je od osnutka 1760. do revolucije 1848-49. kada je garda ukinuta. U gardu su ulazili pripadnici ugarskog, hrvatskog i sedmogradskog, odnosno transilvanijskog plemstva. Prema uredbi i razrezu u srpnju 1760. upućeno je u Kraljevsku ugarsku tjelesnu gardu u Beč 96 ugarskih, 4 hrvatska i 20 transilvanijskih mladih plemića. Ustrojavanjem garde Marija Terezija je namjeravala pokazati ne samo svoju privrženost i zahvalnost Ugarskoj već i političku namjeru da poveća povjerenje između Nijemaca i Ugara. U početku je jedna trećina gardista unovačena od nižih časnika iz vojske, a dvije trećine su bili civili koje su slale skupštine pojedinih ugarskih zemalja. Uz nekoliko iznimki u gardu su bili upućivani uglavnom najbolji pripadnici lokalnog plemstva s obzirom na bogatstvo i utjecaj, te intelektualne sposobnosti. Revolucija 1848. označila je administrativni i politički prekid postojanja institucije ugarske garde. Većina gardista koja se tada nalazila u aktivnoj službi napustila je gardu i pridružila se mađarskoj nacionalnoj vojsci Honvédu. Osim toga odore Honvéda obuklo je i nekoliko bivših gardista, među njima i budući generali mađarske vojske Artur Görgey i George Klapka. Tijekom revolucije brojno stanje Kraljevske ugarske garde spalo je na samo sedmoro gardista. Nakon gušenja mađarske revolucije novi vladar Franjo Josip I. u sklopu političkih represija u studenom 1849. dokinuo je postojanje Kraljevske ugarske tjelesne garde. Umjesto njih na dvoru je utemeljena nova gardijska jedinica Žandari garde (Gendarme Garde). Između 1849. i 1867. na dvoru nije postojala nikakva vrst ugarske garde.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x748 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za nakladništvo, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene