|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše Tomislav LONČAR
 |
Godna samoubilačkog terorizma i dalekosežnih promjena
|
|
Sumiranje događaja koji su utjecali na oblikovanje najvažnijih međunarodnih događaja u protekloj godini upućuje na prisutnost samoubilačkog terorizma kao novog i u danim okolnostima neočekivano sposobnog čimbenika za pokretanje velikih i po posljedicama dalekosežnih promjena u međunarodnoj zajednici
Kao glavni razlozi nastanka okolnosti koje su terorizmu omogućile ostvarenje tako velikog utjecaja ističu se kriza globalizacije i početna podijeljenost nove američke administracije oko svrhovitosti njezinog nastavka ili okretanja novim strateškim prioritetima. Napad Al-Qaide na SAD od 11. rujna 2001. riješio je navedenu dvojbu u korist novih prioriteta na području nacionalne sigurnosti, te su oni ubrzo nakon toga postali glavni katalizator odnosa u cjelokupnoj međunarodnoj zajednici. Objavu takvog konačnog rješenja predsjednik Bush je istaknuo u svom govoru 21. rujna 2001. u vidu napomene da su SAD "pronašle novu misiju". Rasprave unutar američke administracije oko toga treba li nova američka politika poticati razvoj međunarodnih odnosa kao unipolarni ili multipolarni potom su prestale.
Raspad Sovjetskog Saveza suočio je američku političku elitu s potrebom pronalaska novog okvira razvoja međunarodnih odnosa popularno nazvanog "Novi svjetski poredak". Odgovor na to pitanje tadašnja washingtonska administracija na čijem se čelu nalazio George Bush stariji pronašla je u modelu poticanja ekonomske globalizacije i političke stabilnosti kao najmanjih zajedničkih nazivnika koji potiču trgovinu i prosperitet demokratskih zemalja. Dobar dio posljednjeg desetljeća taj se model pokazao kao privlačan i za većinu tranzicijskih zemalja, te obećavajući usprkos krizama koje su ga pratile u Rusiji i Jugoistočnoj Aziji. Sve dok se pokazivao sposobnim osigurati ekonomsku korist većine vodećih zemalja međunarodne zajednice, navedeni model i uloga SAD kao njegovog glavnog promicatelja nisu se u međunardnoj zajednici bitnije poricali. Izbijanje ekonomske krize u SAD u 2001. godini, naznake njezinog proširenja na EU, te jednako tako negativni procesi pridubljivanja kriza u Latinskoj Americi i Japanu doveli su promjene takvog stanja i jačanja suprotnih procesa u vidu ponovne uspostave različitih protekcionističkih mehanizama zaštite nacionalnog tržišta(1). Rješavanje nastale dvojbe vezane uz upitnost i svrhovitost nastavka procesa globalizacije u postojećem obliku, u američkim krugovima je završeno nakon napada Al-Qaide na SAD 11. rujna 2001.
Promotren iz prespektive nastale krize globalizacije, te razvoja odnosa u međunarodnoj zajednici nakon napada na SAD od 11 rujna, taj se napad po mnogo čemu pokazao odlučujućim, i to ne samo za američku administraciju. Pod njegovim izravnim utjecajem određeni su novi smjer američke vanjske politike i pokrenuta izrada novog okvira njegove praktične provedbe u vidu "borbe protiv globalnog terorizma". Premda potaknut potrebom brzog američkog vojnog nastupanja u Afganistanu i drugim zemljama koje udomljuju Al-Qaidu, taj se slogan s vremenom proširio i na ostale zemlje čiji stupanj suradnje na području sigurnosti Washington ocjenjuje nedostanim. Nova i nepopularna uloga brzih globalnih nastupanja, koju je nova američka administracija jednim važnim dijelom preuzela pod pritiskom Al-Qaide, dočekana je među američkim tradicionalnim saveznicima s neodobravanjem. Kulminacija nepovjerenja koje se u vezi toga javilo potaknuta je poznatim sloganom predsjednika Busha: "Ili ste sa nama ili ste protiv nas". Njega je većina savezničkih lidera iz EU protumačila kao svojevrsnu američku hegemonističku ucjenu.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene