|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Pišu kapetan fregate mr. sc. Goran ŽANKO
 |
|
|
Simulacija i vježbe
Vizije razvoja podmorničkih snaga
Prema doktrinarnom modelu uporabe pomorskih snaga u operacijama od blue - water prema brown - water sve više dolazi do izražaja važnost SSK - konvencionalnih podmornica. Kako u nacionalnoj/kolektivnoj obrani tako i u operacijama upravljanja krizama, pomorsko ratovanje mora biti planirano i vođeno u združenom djelovanju svih površinskih, podvodnih i zračnopomorskih snaga kako bi se osigurala dostupnost za misiju svih najvažnijih sposobnosti.
Podmornica će zadugo biti ekstremno sadržajna svestrana platforma s jedinstvenim sposobnostima uporabe u miru, krizama i ratu, ekonomski isplative, goleme bojne moći uz malu posadu i prihvatljive/niske troškove operacija i logističke potpore.
Uvezane sa svojim stožerima i pomorskim snagama/službama drugih članica saveza/WEU ponuditi će "tržišnu varijantu" prema kojoj mogu postati "potpuni flotni igrači". Igrači sinergijski interoperabilni u postizanju uzajamne usklađenosti s drugim pomorskim snagama. Izgrađivat će se kao jedinice s minimalnom zamjetljivosti i golemom učinkovitosti u plitkim shallow waters - vodama (do 200 m). Djelovat će u poznatim obalnim vodama sa zadaćom obrane vlastite obale uz geografske, topografske i oceanografske prednosti okoliša. Ukupni učinak postizat će se sinergijom navedenog uz zauzimanje pogodne pozicije/rajona radi rješavanja tehničkih i taktičkih situacijskih problema u podvodnom ratovanju. Na mnoge važne površinske/zračne ugroze neće biti prisiljene, u izravnom odgovoru, uporabiti svoje oružne sustave (sačuvana tajnost). Zašto? Zato što će djelovati u području zaštićenom od strane vlastitih zračnih /obalnih elemenata obrane.
Polja daljnjih znanstvenih istraživanja bi mogla biti na područjima: automatizacije i integracije s tendencijom stalnog smanjenja broja članova posade, gradnje ne magnetskog trupa, usklađenosti modernih senzora i podvodnih oružnih sustava.
Zaključak
Dok Njemačka, Francuska, Švedska, Francuska i Velika Britanija ostvaruju komercijalne uspjehe, Italija od kraja Drugog svjetskog rata nije prodala nijednu podmornicu. Danas ona plaća svoje tehnološko nazadovanje kroz cijenu programa U 212 i projekta U - X. Predviđena cijena izgradnje jedne jedinice U 212 je oko 720 milijardi (prema cijenama iz 1995.), povoljnija od cijene jedinice "S 90" čija je cijena bila oko 1.300 milijardi lira. U cijenu su uračunati tehnološka i logistička potpora, dokumentacija, izobrazba i infrastruktura. Dio cijene (310 milijardi) predstavlja kompenzaciju za razvoj projekta vođenog u Njemačkoj i transfer tehnologije. Kakav će komercijalni uspjeh ostvariti Italija, po usvajanju tehnoloških postupaka u izgradnji/opremanju podmornice klase U 212A po sistemu "ključ u ruke", na izbirljivom svjetskom tržištu ovisit će o dostizanju razine zajedničkog međunarodnog marketinga s Njemačkom. Može se prosuditi da Italija narednih desetljeća neće imati gospodarske, tehnološke i industrijske resurse za samostalno projektiranje/izgradnju nacionalne podmornice nove generacije. Ona neće biti u poziciji reći Njemačkoj "adio" nakon projekta U -212. Zašto? Prvo, zato jer prema svom modelu obrane namjerava zadržati brojčanu razinu od osam podmornica. Drugo, zato jer će teško imati i šest operativnih jedinica, ako ne provede daljnju modernizaciju klase Sauro serije tri prema standardima serije četiri (smanjenje razine šumnosti) čime bi se produljila njihova operativna uporaba i u razdoblju od 2009. - 2020.. U protivnom bi se njihova uloga svela samo na obuku posada. Ugradnja sustava AIP u klasu Sauro bi bila preskupa/neisplativa investicija. Uz modernizaciju njihova budućnost bi mogla biti i u "promjeni zastave" (prodaja zemljama Trećeg svijeta). Zadaće talijanskih podmorničkih snaga bit će: ASW/AsuW (protupodmorničko i protu brodsko ratovanje), obavještajne, rano upozorenje, specijalno ratovanje, nadzor, izravna/posredna potpora borbenim skupinama na moru. Na temelju naučenih lekcija za vrijeme krize na Kosovu, podržavat će se trend učestalijih združenih i kombiniranih operacija. Podmornice će u svojoj mnogostranosti izvoditi više od jedne zadaće istodobno. Uz regionalni sea denial moći će istodobno izvršavati zadaće nadzora prostora ili potpore TS - taktičkim skupinama. Navedeno će doći do većeg izražaja s uvođenjem nove generacije podmornica sa AIP-om i većim mogućnostima komunikacijske sposobnosti te razmjenom podataka u realnom vremenu. Za podmornice s dizelskim propulzorom, koje imaju defenzivne zadaće, bez naglašene potrebe za prevaljivanjem golemih razdaljina ili djelovanja "velikim" brzinama, AIP tehnologija daje izdržljivost/mogućnost ustrajnosti nuklearnih podmornica pri izvođenju zadaća na regionalnom poprištu. Pri kombiniranju navedene tehnologije s modernim senzorima i oružnim sustavima u narednom stoljeću talijanske konvencionalne podmornice bi mogle dostići učinkovitost sličnu učinkovitosti nuklearnih podmornica. Time bi se lakše provodile operacije u plitkom/obalnom moru.
| Razvoj i projekcija podmorničarskih snaga do 2017. | |||
| RAZDOBLJE | podmornice u operativnoj uporabi | podmornice koje se brišu iz flotne liste | podmornice koje se uvode u uporabu |
| 1946.- 1954. | ----------- | nakon demoliranja od 39 ostale 2 jedinice (V ? 1 i 2) | ---------- |
| 1956. - 1964. | S 504, 505, 502, 503 + S 501 ?Giada? | ----------- | ---------- |
| 1966.- 1975. | S 503, 502, 501, 510, 511, 512, 508 | S 510, 511(ex klasa Gato) S 508 (ex klase Balao) |
S 506 "Enrico Toti", S 505 "Attilio Bagnolini", S 513-Enrico Dandolo", S 514 "Lazzaro Mocenigo" |
| 1976.- 1985. | 4 Toti S 506, 505, 513, 514, 2 Romei S 516, 515, 2 Gazzana S 501, 502, 2 Cappellini S - 507, 512 |
S 507, 512 (ex klasa Balao) S 501, 502 (ex klasa Tench) |
S 518 "Nazario Sauro", S 519 "Fecia di Cossato" |
| 1986.- 1990. | 4 Sauro S 518, 519, 520, 521, 4 Toti S 506, 505, 513, 514, 2 Romei S 516, 515 |
S 515, 516 (ex klasa Tang) | S 520 "Leonardo da Vinc"- S521 "Guglielmo Marconi" S522 "Salvatore Pelosi" S523 "Giuliano Prinii" |
| 1991. - 1995. | 4 Sauro S 518, 519, 520, 521, 3 Toti S 506, 513, 514, 2 pob. Sauro S - 522, 523 |
---------- | S 524-Primo Longobardo-, S 525 "Gianfranco Gazzana Priaroggia" |
| 1996. - 1999. | 8 Sauro | S 513 "Enrico Dandolo" | ---------- |
| 2000. - 2002. | 6 Sauro | S 518 "Nazario Sauro", S 519 "Fecia di Cossato" |
---------- |
| 2003. - 2005. | 4 pob. Sauro, 1 U - 212 A |
S 520- Leonardo da Vinci- S521- "Guglielmo Marconi" |
10 U-212 A |
| 2006. - 2008. | 4 pob. Sauro, 2 U - 212 A |
---------- | 20 U-212 A |
| 2009. - 2011. | 3 pob. Sauro, 3 U - 212 A |
S 522 "Salvatore Pelosi" | 30 U-212 A |
| 2012. - 2014. | 2 pob. Sauro, 4 U - 212 A |
S 523 "Giuliano Prini" | 40 U-212 A |
| 2015. - 2017. | 1 pob. Sauro, 4 U - 212 A 1 U - X |
S 524 "Promo Longobardo" | 10 U - X |
LITERATURA:
1. Erminio Bagnasco "La Marina Italiana", Rivista Marittima, Roma, 1988.,
2. Rivista Italiana Difesa 10/89, Brian R. Longworth "La propulsione dei siluri:ieri, oggi, domani",
3. Jane?s Weapon Systems, 1987. - 1988., skupina autora, Jane?s Defence Data, London,
4. Jane?s Fighting Ships, 1991. - 1992., 2000. - 2001. skupina autora, Jane?s Defence Data, London,
5. Michele Consentino e Ruggero Stanglini "La marina militare italiana", Firenze, 1992., 1995.,
6. Rivista Italiana Difesa 3/96, Andrea Nativi "L?evoluzione della componente subacquea della M.M.",
7. Panorama Difesa 4/94, Marco Amatimaggio "Un allenatore per scuolasom",
8. Rivista marittima 12/94, Massimo Annati "Sistemi navali di comunicazione, commando e controllo",
9. Naval forces, Special Issue, skupina autora, "Subcon ?95", 1995.,
10. Panorama Difesa 6/94, supplemento "Le unita della marina militare",
11. Panorama Difesa 3/96, Ruggero Stanglini "U 212: full immersion nalla technologia",
12. Panorama Difesa 8-9/96, Andrea Prati "Eppur si muove",
13. Naval forces, Special Issue 1/97 "Italian naval forces today and tomorrow",
14. Rivista marittima 4/97, Paolo cappetti "Sommergibili e chiarezza",
15. Rivista Italiana Difesa 8/97, studio della FI USA "Sottomarini:tendenze, prospettive e mercato",
16. Naval forces 1/98, "Submarine combat systems - a user?s perspective",
17. Rivista marittima 4/98, Rudy Guastadisegni "Il salvataggio dei sommergibili nalla marina militare",
18. Rivista Italiana Difesa 11/98, Stuart Slade "Programmi di modernizzazione per sottomarini",
19. Jane?s Navy international 3/98, "Fleet review - reaching out beyond the Mediterranean",
20. Rivista Italiana Difesa 4/98, Andrea Nativi "Marina militare:rapporto ?97",
21. Rivista marittima 12/98, Alessandro Turrini "Il futuro dei sommergibili italiani",
22. Jane?s Naval Weapon Systems, 1999., skupina autora, Jane?s Defence Data, London
23. Rivista marittima 2/99, Rudy Guastadisegni "Il reparto subacquei dei sommergibili",
24. Naval forces 6/99, "Submarines today: flotilla commanders comment",
25. Naval forces, Special Issue, "Subcon ?99", Viktor Toyka "The role of a non - nuclear submarine navy in future maritime warfare", 1999.,
26. Michele Consentino "Dalla legge navale al terzo millennio", Roma, 2000.,
27. Rivista marittima 10/2000, Tullio Marcon "La smagnetizzazione delle navi",
28. Naval forces 3/2000, Malte Trapp "Simulator training for submarine crews",
29. Naval forces 3/2000, Udo Ude "Trands in convertional submarine developments",
30. Naval forces 3/2000,G. Scaldini "Heavy weight torpedo trends",
31. Naval forces 3/2000, Massimo Annati "Heavyweight torpedoes, new developments",
32. Naval forces 3/2001, skupina autora "Integrated submarine combat systems",
33. Jane?s Underwater Warfare Systems, 2000. - 2001., skupina autora, Jane?s Defence Data, London,
34. Rivista marittima, supplemento 2/2001, "Rapporto 2000",
35. Armed Forces Journal 8/2001., Nicholas Fiorenza " Changing roles - european submarines take on new missions",
36. Hrvatske vojnik 83/2002., Goran Žanko "Ratna mornarica Italije danas",
37. www.museoscienza.org/toti,
38. http://www.geocities.com/SoHo/2270/Smgi.htm
39. službene web stranice Ratne mornarice Republike Italije.
Napomene:
1 Spoznavši važnost simulatora, Talijani su naručili od tvrtke STN ATLAS trenažer tipa SC3 za obuku posada prema programu U 212.
2 Podmornica je projektirana za protudesantnu obranu obale u Sjevernom moru do dubine 100 - 150 m. Kako je Sredozemlje dublje od Baltika nacrt je promijenjen kako bi se omogućilo uronjavanje do većih operativnih dubina od prvobitnih zamisli njemačkih konstruktora. Detaljniji napisi o samoj podmornici, pogotovo o AIP propulziji mogu se naći u brojnim člancima objavljenim u HV (Janjić, Brlić, Kezić?).
|
|
||
 |
stranica 4/4
|
|
|
|
||
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene