|
Zadnja promjena: 3.2.2012.
|
Piše prof. dr. Anton ŽABKAR, mr. sc. Zvonko OREHOVEC, viši predavač
 |
prognostička studija (III. dio)
|
|
Suvremeno oružje i oprema, u koje su integrirana mnoga dostignuća informacijskih tehnologija i satelitske vojne tehnike, do te su mjere superiornija nad starijim oružjima industrijskog društva, da među njima više nije moguća tradicionalna usporedba, koja bi bila utemeljena na brojanju borbenih platformi jedne i druge strane (npr. aviona, helikoptera, tenkova, borbenih vozila pješaštva, itd.). Tako je NATO tijekom 78-dnevnih operacija ratnog zrakoplovstva protiv SRJ (koja je upotrebljavala sustave zračne obrane, vrlo učin-kovite prije 30 godina) izgubio u oko 30.000 misija, svega 2 aviona. Slično je bilo i u Zaljevskom ratu, gdje su Saveznici tijekom 4-dnevne kopnene ofenzive izgubili svega 2 suvremena tenka (1 američki Abrams M1 i 1 britanski Challenger), dok su ih Iračani izgubili oko 1000.
Novi oružani sustavi su vrlo skupi i mogu ih proizvoditi samo razvijene i bogate velike države, koje slijede tokove informacijske revolucije, dok ih manje i siromašnije države sebi ne mogu priuštiti. Jednogodišnji troškovi vježbanja suvremene američke mehanizirane divizije i plaće, te socijalna davanja za njene pripadnike iznose oko 3 milijarde dolara, što si mnoge druge države ne mogu priuštiti, ni kad bi u tu namjenu upotrijebile cjelokupni državni proračun. Za taj novac se takođe može dobiti oko 2000 raketa poput Tomahawka (što je 7 puta više nego što je upotrijebljeno tijekom Zaljevskog rata), što je vatrena moć s kojom se u 2-3 dana može razbiti 30%-40% energetskog i industrijskog potencijala srednje velike države.
No ta prednost informatički razvijenih bogatih društva nije njihova jedina prednost. Novost je da i uvjetima informatičke revolucije, pored oružanih sustava, znanje o informatici postaje moć sui generis, jer se računalno poduprtim brzim skupljanjem podataka obavještajnih satelita i bespilotnih letjelica, njihovim procesiranjem, širenjem i uporabom u ratovima, bitno utječe na korist i učinkovitost vatrenih i manevarskih potencijala. Teško je sada ocijeniti kako će na vojnom području utjecati digitalizacija, mobilni telefoni, sustavi satelitske navigacije (GPS), TV, računala, koncept umjetne inteligencije (Artificial Intelligence), optoelektronski senzori, optička vlakna, mikromotori, itd. Za sada je sigurno to, da će se klasične ocjene omjera snaga morati promijeniti, jer su do sada bile utemeljene na primjeni brojanja platformi jedne i druge strane (broja tenkova, letjelica, topova, itd.) te njihove vatrene snage; mjesto tog klasičnog "platformocentričnog" i "vatrenocentričnog" pristupa, snaga će se morati mjeriti pomoću pokazatelja teorije učinkovitosti (poštivajući brojanje ciljeva, koje u odlučujućem trenutku može uništiti tenk suvremene generacije, ili pak npr. starija letjelica, naoružana novim raketama, koja tako može uništiti najmoderniju letjelicu koja nema tako moderne rakete). S velikom vjerojatnošću možemo danas pretpostaviti, da će sve suvremene oružane snage u budućnosti morati imati računalno poduprte taktičke laboratorije s poligonima, koji će - uz pomoć simulatora, imitatora i trenažera - omogućiti ekonomično osposobljavanje vojnih profesionalaca za djelovanje u najraznovrsnijim uvjetima i održavanje visokog stupnja njhove borbene spremnosti. Cijene suvremenog streljiva su ipak toliko visoke, da će rijetke vojske moći upotrebljavati klasična strelišta i gađanje bojevim streljivom.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene