|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše Mislav BRLIĆ
 |
|
|
Promjena strategije ratovanja na moru u posljednjih desetak godina dovela je i do znatnih promjena u značajkama suvremenih torpeda, čime su ta borbena sredstva postala još djelotvornija i ubojitija
Kao tradicionalno protupodmorničko i protubrodsko naoružanje, bez obzira na široku primjenu projektila, torpedo je sačuvao svoju važnost kao djelotvorno sredstvo borbe protiv ciljeva na i u moru, a akustički navođen torpedo svakako je najvažnija vrsta protupodmorničkog naoružanja današnjice. Torpeda se smatraju još uvijek najdjelotvornijim "ubojicama" brodova od danas postojećeg oružja. Projektili mogu oštetiti, no torpeda potapaju, a to je činjenica koja objašnjava dugačku povijest tog oružja.
Prije desetak godina pojedini vojni stručnjaci nisu predviđali daljnji razvoj i znatnije osuvremenjivanje torpednog naoružanja zbog praktičkog pomanjkanja bilo kojeg vjerodostojnog cilja. Naime, u to doba su sovjetske podmornice na nuklearni pogon prestale predstavljati noćnu moru zapadnim mornaričkim planerima. No, u međuvremenu došlo je do promjene u strategiji rata na moru te su se pojavili drugi "izazovi" za torpeda. Zapadne podmornice (konvencionalne i nuklearne) sada su usmjerene ka djelovanju vrlo blizu neprijateljskim obalama, u akustičnom okruženju potpuno drukčijem i složenijem od prijašnjeg. Glavni potencijalni ciljevi torpeda uz površinske brodove bile su brze i u usporedbi sa sadašnjim podmornicama vrlo bučne nuklearne podmornice koje su djelovale u dubokim, oceanskim vodama. Sadašnji najvjerojatniji podmornički ciljevi su male, sporije, ali zato puno tiše konvencionalne podmornice koje rabe klasični diesel-električni pogon i suvremeni hibridni pogon s gorivim člancima i Stirlingovim motorom u priobalnim vodama. Za tradicionalna torpeda napad na takve tihe ciljeve u plitkim morima predstavlja, zbog više razloga, vrlo složenu zadaću. Uz to, zbog ubrzanog razvoja elektroničkih protumjera tradicionalna protubrodska torpeda također su postala manje učinkovita nego prije desetak godina. Kao posljedica takvog novog pristupa ratovanju na moru javila se izražena potreba za daljnjim razvojem torpednog naoružanja uvođenjem poboljšanja kako bi se moglo djelotvorno djelovati u novom zahtjevnijem okruženju.
Iako se torpeda mogu dijeliti prema pogonu, namjeni, vrsti navođenja itd., kao temeljnu podjelu imamo podjelu torpeda po težini. Tako, danas prevladavaju dvije kategorije torpeda: laka torpeda i teška torpeda. Tipičan laki torpedo ima promjer 324 mm i mase oko 300 kg te u velikoj većini služi za protupodmorničko djelovanje. Njime se naoružavaju zrakoplovi, helikopteri, brodovi i ponekad podmornice. Teška torpeda su znatno veće i razornije naprave, obično promjera 533 mm i mase u najvećem broju slučaja oko dvije tone te se njima naoružavaju uglavnom podmornice za protubrodsko djelovanje. Postoje dvije iznimke u promjeru torpeda. To su švedska torpeda Tp 42x2 i Tp 46 te ruska torpeda SET 40 promjera 400 mm i Type 650 promjera 650 mm.
Razlika u težini pa time i u veličini, odnosno promjeru upućuje na činjenicu da se u teška torpeda može krcati više goriva i eksploziva, pa ta torpeda imaju veći doseg i razornost, ali njima treba i više prostora za smještaj.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene