|
Zadnja promjena: 3.2.2012.
|
Piše Boris PERIĆ, prof.
 |
|
|
Nepremostive suprotnosti između socijaldemokratskog "Republikanskog zaštitnog saveza" s jedne, te kršćansko-socijalnog "Domobranstva" i savezne vlade s druge strane dovele su u međuratnoj Austriji do teške političke i gospodarske krize, koja je 1934. kulminirala izbijanjem građanskog rata. U kratkotrajnim borbama koje su se razbuktale u Beču i drugim industrijskim središtima zemlje život je izgubilo više od 300 ljudi, dok ih je više od 700 ranjeno. Neuspjela pobuna radnika protiv austrofašističkog režima rezultirala je ukidanjem parlamentarizma i demokracije, te proglašenjem autoritarne staleške države. Nikad dokraja zaživjela, nestabilna državna tvorevina, koja je isprva uživala otvorenu potporu fašističke Italije, prestala je postojati nakon što je Austrija 1938. pripojena nacističkoj Njemačkoj
Pojava i postupno jačanje tzv. austrofašizma preko raspuštanja parlamenta, zabrane rada političkih stranaka i stvaranja staleške države dio su procesa koji je počeo već u prvim danima Prve republike, nakon sloma Austro-Ugarske Monarhije. Godine nakon l. svjetskog rata bile su obilježene uznapredovalom političkom polarizacijom. Na jednoj strani našla se Socijaldemokratska radnička stranka (SDAP), koja se prvi put od svog osnutka uspjela izboriti za relevantne pozicije u austrijskom društvu, posebice u glavnom gradu Beču. Njezina politika očitovala se u socijalno senzibiliziranom zakonodavstvu, nastojanju na temeljitim društvenim reformama, te nizu lokalnih projekata poput komunalne stanogradnje koja će u bitnom obilježiti razdoblje tzv. Crvenog Beča. Na drugoj strani nalazio se konzervativni Građanski blok, predvođen Kršćansko socijalnom strankom, koji je od 1920. imao presudan utjecaj na rad savezne vlade. Bitan doprinos zaoštravanju društvenih i političkih napetosti diljem Austrije davala je i duboka gospodarska kriza obilježena socijalnim raslojavanjem i masovnom nezaposlenošću.
Radikalizaciji političkog i društvenog života znatno je pridonijelo i djelovanje paravojnog "Domobranstva" (Heimwehr), osnovanog nakon završetka l. svjetskog rata kao boračka udruga, u čijim su se redovima našli zagovornici niza desnih političkih opcija od njemačkih nacionalista do monarhista. Ma koliko da je "Domobranstvo" s obzirom na regionalnu organizaciju svojih struktura bilo heterogeno, naglašen antimarksistički stav bio je zajednički svim članovima, a uvelike ga je povezivao i s politikom Kršćansko socijalne stranke. Taj antagonizam s vremenom se zaoštravao, rezultirajući 1926. žestokim napadima vodstva "Domobranstva" na tzv. Linški program (Linzer Programm), kojim su socijaldemokrati sve autoritarnijoj političkoj samorazumljivosti buržoazije nastojali suprotstaviti marksistički orijentiran radnički pokret.
Više o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatskg vojnika
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene