|
Zadnja promjena: 3.2.2012.
|
Piše Mislav BRLIĆ
 |
|
|
Izgradnjom korveta male zamjetljivosti tipa K-130, njemačka ratna mornarica spremno će dočekati operativno-taktičke zahtjeve 21. stoljeća. Zbog promijenjenih taktičko-tehničkih zahtjeva nakon hladnoratovskog razdoblja korvete će biti prilagođene priobalnom ratovanju, a brojni elektronički i oružni sustavi koji se prvi put postavljaju na neki ratni brod činit će ih vrlo moćnim plovnim jedinicama
Korveta1) je vrsta ratnog broda koja se u posljednje vrijeme nameće svojom osobitošću, te tako danas sve više ratnih mornarica u svijetu radije uvodi u službu korvete nego brze napadne brodove2), brodove koji su dosad dominirali ratnim mornaricama u zadaćama čuvanja priobalja. Razlog tomu je jednostavan, izgradnja korvete u usporedbi s brzim napadnim brodom ne iziskuje znatno veće troškove, a istodobno se na nju može ugraditi respektabilna borbena snaga. Stoga, postaje razumljiv sve učestaliji izbor za korvetu koja uz prednosti bolje vatrene moći uz prikladnu cijenu nudi i bolja svojstva pomorstvenosti, dok se brzi napadni brodovi ipak drže priobalja i čine okosnicu obalnih snaga.
S povećanjem broja zadaća koje Njemačka ratna mornarica obavlja u Baltičkom moru kao okosnica multinacionalnih snaga, pred nju su bili postavljeni zahtjevi koji su se s raspoloživim ratnim brodovima, brzim napadnim brodovima i fregatama3), mogli samo djelomično riješiti. Fregata je često ograničena svojim gazom u priobalnim vodama, dok su brzi napadni brodovi zbog nedostatka doplova i autonomnosti te slabe pomorstvenosti na višim stanjima mora samo marginalnog značaja u operacijama koje se obavljaju izvan područja njihova djelovanja. Isto tako, postojeći brzi napadni brodovi Njemačke ratne mornarice dosegli su kraj svojeg radnog vijeka što neizbježno zahtijeva njihovu zamjenu, jednostavno i zbog samih logističkih potreba. Zahtijevali su se brodovi koji mogu dulje razdoblje djelovati ili samostalno ili kao dio veće borbene skupine u priobalnim vodama. Kako bi se udovoljilo tim zahtjevima najlogičnije je bilo odlučiti za gradnju korveta, vrstu ratnih brodova koje svojim značajkama po svemu udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Uvođenjem korveta K-130, Njemačka ratna mornarica nastavlja sa smanjenjem ukupnog broja svojih plovnih jedinica, istodobno povećavajući djelotvornost svoje flote.
Program gradnje
Korvete K-130 gradit će se u brodogradilištima tvrtki Blohm+Voss (tri plovne jedinice) i Lürsen Werft (dvije plovne jedinice), a prvi brod iz skupine trebao bi ući u službu 2008. godine. Nove njemačke korvete će zamijeniti postojeće brze napadne brodove njemačke ratne mornarice tipa S 143 i S 148. Početno je ugovorena gradnja skupine od pet plovnih jedinica s opcijom za još dvije skupine od po pet brodova, tako da bi u slučaju prihvaćanja obje opcije bilo izgrađeno 15 korveta tipa K-130.
Iako je u osnovi već osmišljen sredinom devedesetih godina, projekt korveta K-130 je od tada neprestano razvijan i prilagođavan zbog promjena taktičkog scenarija, zadaća i prijetnji. Projekt korvete K-130 trenutačno sadrži dijelove prilagođene tako da može udovoljiti budućim izazovima koji bi se mogli postaviti pred Njemačku ratnu mornaricu kao što su male značajke zamjetljivosti, mogućnosti izviđanja i motrenja te sposobnost uništavanja površinskih ciljeva na maloj i velikoj udaljenosti.
Definiranje projekta korveta K-130 je zaključeno 2001. prihvaćanjem dokumenta "Projektni i razvojni ciljevi". Prethodno je industrijski konzorcij ARGE K 130, koji čine brodograđevne tvrtke Blohm+Voss, Lürsen Werft i Thyssen Nordseewerke, izabran za glavnog ugovaratelja projektiranja, izrade tehničke dokumentacije i same gradnje svih pet korveta. Nakon odobrenja proračuna programa u prosincu 2001. potpisan je ugovor za gradnju korveta. Industrijski izvori tvrde da je Savezni ured za obrambenu tehnologiju usvojio kriterij po kojem granična cijena nije smjela biti veća od tadašnjih 350 milijuna maraka po plovnoj jedinici (181 milijun dolara).
Program gradnje osigurat će u njemačkoj brodogradnji i pratećoj industriji 1500 radnih mjesta svake godine tijekom svog trajanja. Tako je ugovaranjem tog programa dan znatan doprinos održavanju kapaciteta njemačke industrije u tom tehnološkom području. Istodobno izgradit će se vrsta broda za kojim potražnja na svjetskom tržištu stalno raste što će vjerojatno osigurati daljnji život programa, tako da se na korvete K-130 gleda kao program s velikim izvoznim mogućnostima.
Taktičko-tehnički zahtjevi
|
|
Temeljni doprinos novih korveta Njemačkim oružanim snagama nalazi se u području kolektivne obrane, a služit će za zaštitu morskih komunikacijskih linija, ključnih strateških položaja, kao i obalnih i teritorijalnih voda. Spektar zadaća je proširen vjerojatnim misijama u tzv. kriznim operacijama, sprečavanju sukoba, operacijama partnerstva i suradnje te humanitarnim operacijama.
Projekt korveta se temelji na specifikacijama danim u dokumentu "Stožerni zahtjevi" koji je odobren u siječnju 1998., prema kojem korvete moraju imati, pored ostalih, sljedeće glavne značajke:
- mogućnost obavljanja operacija u obalnim vodama (do 100 m dubine)
- mogućnost provedbe izviđanja i motrenja na nemirnom moru, nedaleko od vlastite ili neprijateljske obale
- sastavljanja taktičke slike u stvarnom vremenu
- pružanje potpore raspoloživim helikopterima
- borbeno djelovanje protiv glavnih neprijateljskih pomorskih snaga
- provođenje borbenog djelovanja na maloj udaljenosti
- izvođenje samoobrane protiv projektila, zrakoplova i helikoptera.
Korvete K-130 sa svojom zahjevanom autonomnošću, doplovom, ugrađenom snagom pogonskog postrojenja, izdržljivošću i potrebnim pomorstvenim značajkama udovoljavaju svim navedenim zahtjevima te će Njemačkoj ratnoj mornarici osigurati provedbu borbenih operacija i u svim susjednim morima. Njihova zadaća tijekom interaktivnih operacija borbene skupine je upustiti se u borbu s ciljevima na moru, obaviti izviđanje i sastavljanje taktičke slike određenog područja.
Važno je još napomenuti da će njihovi borbeni kapaciteti osigurati samostalno djelovanje po obalnim ciljevima te omogućiti potporu združenim operacijama izvan vlastitog obalnog područja
|
|
||
|
stranica 1/3
|
 |
|
|
|
||
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene