|
Zadnja promjena: 11.5.2012.
|
Piše Mislav BRLIĆ
 |
|
|
Temeljne značajke projekta
Projekt korveta K-130 temelji se na konvencionalnoj formi jednotrupnog broda standardne istisnine 1650 tona. Brodska forma, oprema i sustavi su projektirani na način da mogu omogućiti uporabu broda bilo gdje na svijetu. Brodsku formu koja je optimizirana za pomorstvene značajke odlikuje oštar oblik pramca, a uski trup ima mali otpor trenja i valova.
Duljina preko svega novih njemačkih korveta iznosi 88,3 metra, a širina 13,23 m. Korvete će imati poletnu palubu duljine 24 metra koja je projektirana za prihvat i opskrbu gorivom helikoptera mase do 10 tona kao što su helikopteri tipa NH-90, iako se prema projektnim studijama ne predviđa postavljanje hangara na palubi. Projektom je rezerviran prostor i masa od 110 tona za dodatno opremanje broda s protutorpednim obrambenim sustavom.
Na korvete K-130 bit će osiguran smještaj za 65 članova posade. Prostori nastambi za posadu udovoljavaju suvremenim standardima i osiguravaju odmor posadi i u slučaju potrebe za produženim boravkom na moru. Svaka kabina će imati svoj sanitarni čvor. Isto tako, osiguran je i smještaj za žensko osoblje bez ikakvih ograničenja.
Zahtjevi prema optornosti na udare i vibracije su udovoljeni uporabom prikladnih elastičnih elemenata za svu važnu opremu i sustave. Dodatni strukturni elementi kao što su kutijasti nosači i plino-vodo nepropusne pregrade s dvostrukom stijenkom kao kod njemačkih fregata klase Sachsen (F-124) i klase Brandenburg (F-123) nisu ugrađeni jer je procijenjeno kako zbog poboljšanog sustava aktivnog nadzora oštećenja nema potrebe pojačavati, a time ujedno i poskupljivati brodsku konstrukciju. Sustav aktivnog nadzora oštećenja osigurava brzi i opsežni prikaz stanja oštećenosti broda, procjenu oštećenja i brzo uspostavljanje mjera za nadzor oštećenja. Njemačka ratna mornarica je prvi put uvela takav nadzor oštećenja na fregatama klase Brandenburg pa se vjeruje kako će i korvete K-130 biti podijeljene u nekoliko zona oštećenja da bi se lakše provodio nadzor. Nadzor oštećenja će se obavljati preko glavnog pulta za nadzor oštećenja broda, vjerojatno smještenog u brodskom zapovjednom središtu.
| Temeljne značajke korvete K-130 | |
| Duljina preko svega | 88.75 m |
| duljina na konstruktivnoj vodnoj liniji | 82.80 m |
| Širina na helikopterskoj palubi | 12.80 m |
| Širina na konstruktivnoj vodnoj liniji | 12.44 m |
| Standardna istisnina | 1650 tona |
| Snaga | 2x7400 kW |
| Najveća brzina | 26+ čv |
| Autonomnost | 7 dana |
| Posada | 65 |
Korvete K-130 su kao i navedene fregate projektirane i prema MEKO ("MEhrzweck-KOmbination", Višenamjensko kombiniranje) načelu. Modularni način gradnje omogućit će brzu gradnju i naoružavanje broda po individualnoj narudžbi. Naime, najveći problem u izgradnji suvremenih ratnih brodova iznimno je visoka cijena ugrađenih borbenih i elektroničkih sustava, što naravno utječe na cijenu svakog broda. MEKO načelo projektiranja omogućuje jednostavnu ugradnju velikog broja različitih sustava u obliku standardiziranih modula ili spremnika (kontejnera) bez potrebe velikih izmjena brodske strukture. Tako je s MEKO načelom prvi put u ratnu brodogradnju uvedena modularnost i standardi povezivanja za naoružanje i elektroničku opremu. Velika prednost ovakvog projektiranja ratnih brodova je i standardiziranost brodskih trupova koji se razlikuju samo u glavnim izmjerama, dok im je forma jednaka. Tako je isti temeljni trup broda moguće za razne naručitelje opremiti različitim sustavima, a svaki sustav odgovara normiranom prostoru na svakom brodu.
Uvođenjem MEKO načela, njemačka su brodogradilišta osigurala sebi stalni porast novih narudžbi, a istodobno potencijalnim naručiteljima idealni odnos cijena/djelotvornost kod naručene plovne jedinice. Na korvetama K-130 bit će ukupno 12 modula; tri modula za oružne sustave, sedam paletiliziranih modula brodskih sustava i dva jarbolna modula.
Zamjetljivost
Pri projektiranju poduzete su posebne mjere kako bi se što više smanjile značajke zamjetljivosti novih fregata. To se posebno očituje kod značajki površinske zamjetljivosti broda, odnosno radarskog odraza. Temelj projektne filozofije, kojom su zadovoljeni postavljeni zahtjevi suvremenog ratovanja na moru, predstavlja integriranje različitih mjera za smanjenje značajki zamjetljivosti broda uz kontrolu njihove cijene. Tako će nove korvete imati mali radarski odraz, te malu akustičku i magnetsku značajku, te znatno smanjeno infracrveno zračenje, male vizualne, magnetske i hidroakustične značajke.
Znatno smanjenje radarskog odraza nadvodnog dijela broda postignuto je uz pomoć tzv. X oblika vanjskih površina, skrivanjem palubne opreme iza visoke linice4) i prekrivanjem pomoćnih brodica i lansirne opreme uporabom radarskih kamuflažnih mreža. Stijenke nadgrađa i palubnih kućica napravljene su glatke i ravne bez izbočina ili udubina, a nagnute su pod određenim kutom u odnosu na okomitu ravninu što dovodi do rasprskavanja refleksije te se time bitno smanjuje radarski odraz. To je rezultiralo iznimno malim radarskim odrazom za brodove te veličine.
Najveći izvori toplinskog zračenja na brodu su otvori ispušnih plinova, ispušni cjevovodi i brodske stijenke zagrijane ispušnim plinovima. Ispušni plinovi se mogu hladiti ili zrakom ili vodom. U slučaju hlađenja zrakom, odnosno prozračivanjem ispuhovoda, smanjenje temperature ispušnih plinova je ograničen visokom potrošnjom količine hladnog zraka. Stoga će se kod korveta K-130 ispušni plinovi diesel motora i generatora hladiti ubrizgavanjem morske vode u ispušni cjevovod kako bi se smanjila brodska toplinska zamjetljivost. Na taj se način, temperature ispušnih plinova pri punom opterećenju mogu smanjiti za 150° C. Nadalje, sapnice ugrađene na bočnim stijenkama u blizini ispušnih otvora iznad vodne linije mogu po potrebi nadograditi vodenim rešetkama, odnosno posebnim izmjenjivačima topline, kako bi se omogućilo daljnje smanjenje toplinske značajke broda.
Akustične značajke suspregnute su ugrađivanjem bučne opreme i uređaja iznad vodne linije pod posebnom akustičnom kapom te elastičnim i dvostruko elestičnim temeljenjem za strojnu opremu. Ugradnja sustava za automatsku kompenzaciju brodskog magnetizma koje je suprotno brodskom magnetnom polju znatno će smanjiti rizik oštećenja od mina s magnetnim upaljačem.
|
|
||
 |
stranica 2/3
|
 |
|
|
||
 |
|
 |
Optimizirano za Internet explorer u 1024x768 prikazu
Web dizajn: Hrvoje Brekalo, Webmaster: Drago Kelemen
Copyright (c) Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel Hrvatskih vojnih glasila, MORH. Sva prava pridržana - All rights reserved
Pravne napomene