Hidrometeorološki odsjek GSOS-a RH

Pojam meteorologija danas je, zapravo, vrlo popularan. Želja za spoznajom kakve se vremenske prilike mogu očekivati u nadolazećim danima ne postoji samo kod onih kojima o tome ovisi posao, sjetva, ljetovanje, izlet... Riječ je, jednostavno, o temi o kojoj mogu raspravljati svi, pa i oni koji po cijeli dan sjede ili leže unutar četiri zida.
S obzirom na profil našeg lista, meteorologiju ćemo ipak svesti u vojne okvire i odmah postaviti pitanje: Koliko je predviđanje vremenskih prilika važno za vojsku? Za obuku, vježbe i na poslijetku ratovanje? Neizmjerno! Gledajući kroz povijest, na vremenskim prilikama su se "popiknuli" mnogi osvajači poput Kartažana u Alpama, mongolske flote kod Japana koju je potopio nalet vjetra kamikaza, Napoleona i poslije Hitlera u Rusiji...
Zbog spomenute velike važnosti u modernim vojnim sustavima postoje i meteorološke službe. U Italiji je npr. takva služba unutar ministarstva obrane toliko velika da je ujedno vrhovno državno meteorološko tijelo. Možda niste znali da i hrvatski vojni sustav u svojoj organizaciji ima meteorološku komponentu. I to dvije. Jednu u sklopu GSOS-a RH, a drugu u sklopu HRZ-a. Cilj je ovog članka predstaviti prvonavedenu - Hidrometeorološki odsjek GSOS-a RH. To nam je, nadamo se, i uspjelo ljubaznošću djelatnica Odsjeka, natporučnica Branke Mihelčić i Vanje Sijerković, koje su nas primile u Odsjeku koji se nalazi unutar Operativnog središta GSOS-a RH.

Idealni uvjeti za Bljesak i Oluju
Odsjek je osnovan još 1991. godine, a najzaslužniji je za njegovo formiranje satnik Jadranko Šmitlehner. Najvažnije razdoblje u povijesti Odsjeka bilo je upravo to vrijeme, vrijeme Domovinskog rata. Aktivnosti su tada bile najintenzivnije. Vremenske prilike su npr. bile odlučujući čimbenik za akcije Bljesak i Oluja. Sjetimo se, tadašnje vremenske prilike bile su idealne za akcije takvog tipa, za letove, kretanje postrojbi, djelovanje topništva... U to vrijeme su svako jutro bili brifinzi unutar GS-a čija su tema bile nadolazeće vremenske prilike. Neke meteorološke podatke tada ni Državni hidrometeorološki zavod nije davao u uobičajenu međunarodnu razmjenu. Tajnost i preciznost su bile nužne.
Prostorija u kojoj rade meteorolozi u Operativnom središtu GSOS-a RH nije velika i zato je "načičkana" kartama, grafikonima, računalima... Pogled na njih ništa nije značio nama laicima. Ipak, ako smo željeli nekakvo objašnjenje, nije bio nikakav problem dobiti ga.
Ako je sve u redu, djelatnice svakog jutra na računalu dočekuje novi prognostički materijal pristigao iz Državnog hidrometeorološkog zavoda: prognostičke karte, satelitske snimke, podaci o trenutačnom vremenskom stanju... (u Državni zavod materijal inače dolazi iz europskog centra koji se nalazi u Engleskoj). Inače, podaci o trenutačnom stanju vremenskih prilika u RH dolaze svakog sata. Nakon što natporučnice prouče i klasificiraju pristigli materijal počinju pisati prognozu. Kako kažu, potrebno je "stvoriti sliku u glavi" kakvo će vrijeme biti u ostatku dana i kakvo će biti u nadolazećim danima. Za to, naravno, nisu dovoljni sami podaci. Potrebno je znanje (stečeno odgovarajućom fakultetskom naobrazbom) i iskustvo, koje je u nekim situacijama također vrlo važno. "Hrvatska je po mnogočemu specifična zemlja za prognozu", kažu nam. "Zbog reljefa i konfiguracije sve je složenije nego u većini drugih europskih zemalja. Postoji utjecaj mora, priobalnog gorja, nepredvidljivih Alpa..."
Iz rečenoga je jasno da je suradnja s Državnim hidrometeorološkim zavodom od velike važnosti. No, ta je suradnja još uvijek samo "dobra volja". Naime, službeni ugovor između MORH-a i DHMZ-a još nije potpisan. Kad to bude učinjeno, našim će djelatnicima i vojnicima biti mnogo lakše. Ugovor bi donio sigurnost u suradnji, a i pristup svim podacima bio bi olakšan.

Modernizacija je nužna
Važna karika u djelovanju Odsjeka jest "distribucija proizvoda na tržište", tj. slanje podataka i prognoza krajnjim korisnicima, ponajprije postrojbama koje npr. žele izvesti neku vježbu i stoga je zanimaju vremenski uvjeti na području na kojem će se vježba izvesti. Tada iz zapovjedništva postrojbi stiže zamolba za prognozu, s napomenom o specifičnim elementima koji su im potrebni. Npr. za gađanja su najvažnije oborine i vidljivost za zrakoplovce, za koje se brine odjel unutar HRZ-a, vrlo je važna vrsta naoblake i vjetar po visinama. Prognoze se daju ovisno o razdoblju u kojem je predviđena provedba vježbe. Postrojbe tijekom vježbi također mogu dobiti i dnevne prognoze, kako ih ne bi sustiglo štogod nepredviđeno (dnevne su prognoze, naravno, najtočnije).
Kada se pišu ovakve reportaže, uvijek je važno upitati nešto o planovima za budućnost. Svi odgovori su uglavnom isti: poželjna bi bila modernizacija. Niti Odsjek za hidrometeorologiju u tome nije iznimka. Osim razmišljanja o obnovi prostorija Odsjeka, čiji je informatički sustav već dosta zastario, te aktualnog izrađivanja Studije izgradnje vojnih meteoroloških postaja, uspostavlja se pokretna teodolitna stanica tvrtke "Vaisala". Riječ je o spravi koja je mala, ali vrlo učinkovita u davanju podataka o vremenskim prilikama. Prikaz podataka sa specifičnih lokacija bit će neprocjenjiv. Vrlo je vjerojatno da će biti stacionirana na Slunju, gdje će, s razvojem Središta za borbenu obuku, zapravo biti nužno. No, napominjemo, mogla bi se rabiti, ovisno o potrebi, i na drugim lokacijama.
Za kraj, zaključak o tome koliko su za vojsku važni i podaci o aktualnim i nadolazećim vremenskim prilikama nije potreban. I bez povijesnih primjera koje smo naveli, on se nameće kada se o tome imalo razmisli (ili piše).

Domagoj VLAHOVIĆ